Ozakonjenje nezakonito izgrađenih zgrada

 Bespravne građevine moći će se legalizirati do 30. lipnja 2013.
Novim je zakonom povećana mogućnost legalizacije većeg broja zgrada i objekata.Ovdje možete prikupiti sve relevantne informacije koje su vam potrebne za legalizaciju vašeg objekta.

ŠTO SE SMATRA BESPRAVNOM
GRAĐEVINOM
Građevina se smatra legalnom bez obzira ima li akt za gradnju ili nema ako je sagrađena
do 15. veljače 1968. Sve što je građeno, dograđivano, nadograđivano ili rekonstruirano
nakon tog datuma da bi se smatralo legalnim mora imati odobrenje za gradnju, bilo da
se to odobrenje naziva građevinska dozvola, rješenje o uvjetima građenja, lokacijska dozvola,
potvrda na glavni projekt ili nekako drugačije. Osim što postoji odobrenje za gradnju, građevina
treba biti izgrađena u skladu s odobrenjem, u smislu obujma građevine, otvora na njoj, namjene
itd.
Građevina nelegalna u cijelosti ili djelom koja ispunjava uvjete za legalizaciju može se legalizirati
temeljem Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama.

ŠTO SE DOBIVA LEGALIZACIJOM
Samo legalne građevine mogu se priključiti na komunalnu infrastrukturu za opskrbu pitkom
vodom i odvodnju otpadnih voda, elektroenergetsku mrežu itd. Obavljanje gospodarskih
djelatnosti bilo u ugostiteljstvu, trgovini, turizmu itd. moguće je samo u legalnim građevinama.
Dokaz legalnosti gradnje građevine jedan je od nužnih uvjeta za prijavu za sredstva iz Europskih
fondova. Etažiranje radi prodaje, podjele imovine, iznajmljivanja, poklanjanja itd. može se
provesti samo za legalne građevine. To su samo neki od razloga koji dokazuju da legalna
građevina više vrijedi.

KOJE GRAĐEVINE SE MOGU
LEGALIZIRATI
Legalizirati se mogu nove građevine i rekonstrukcije postojećih ako su vidljive na digitalnoj
ortofoto karti Državne geodetske uprave izrađenoj na temelju aerofotogrametrijskog snimanja
Republike Hrvatske od 21. lipnja 2011. Građevina mora biti izgrađena najmanje u grubim
konstruktivnim građevinskim radovima najmanje jedne etaže ‐ temelji sa zidovima, odnosno
stupovima s gredama i stropom ili krovnom konstrukcijom sa ili bez krova. Nije moguće
legalizirati samo temelje iako su vidljivi na snimci.
Ako građevina nije vidljiva na ortofoto karti od 21. lipnja 2011. a sagrađena je do tog datuma kao
dokaz vremena gradnje može se koristiti i bilo koja druga karta Državne geodetske uprave.
Dokaz o vremenu gradnje može biti i uvjerenje Katastra odnosno Državne geodetske uprave da je
građevina do tog datuma evidentirana na katastarskom planu ili drugoj službenoj kartografskoj
podlozi.
Na zgradi se može protivno prostornom planu ozakoniti najviše dvije etaže od kojih je zadnja
potkrovlje, osim ako odlukom općine odnosno grada nije određen veći broj etaža. Ozakoniti se
može ukupno najviše četiri bespravno sagrađene etaže ako odlukom grada odnosno općine nije
drugačije odlučeno.

KOJE GRAĐEVINE SE NE MOGU
LEGALIZIRATI
Ne mogu se legalizirati građevine koje se nalaze:
izvan građevinskog područja ili izvan tradicijske naseobine u nacionalnom parku, parku
prirode, regionalnom parku, park‐šumi, strogom rezervatu, posebnom rezervatu,
spomeniku prirode i spomeniku parkovne arhitekture,
unutar koridora prometnih, energetskih i vodnih građevina osim ako javnopravno tijelo
nadležno za upravljanje tom građevinom ne izda potvrdu da je građevina izgrađena u
skladu s posebnim uvjetima,
unutar koridora komunikacijskih građevina osim ako javnopravno tijelo nadležno za
upravljanje tom građevinom ne izda potvrdu da je građevina izgrađena u skladu s
posebnim uvjetima,
na površini na kojoj je planirana javna i društvena namjena unutar građevinskih područja
naselja za sadržaje upravnih, socijalnih, zdravstvenih, predškolskih, obrazovnih (osnovno,
srednjoškolsko, visoko obrazovanje), komunalnih, sportskih, kulturnih i vjerskih funkcija,
unutar građevinsko područje izvan naselja koje je prostornim planom predviđeno za
gospodarsku namjenu (proizvodnja, ugostiteljstvo i turizam, sport) i groblja,
na području posebne zaštite voda – zona sanitarne zaštite vode za piće u kojoj je prema
posebnim propisima zabranjeno građenje zgrada za kakvu je podnesen zahtjev
unutar eksploatacijskog polja mineralne sirovine, osim zgrada izgrađenih na
eksploatacijskom polju nafte, plina ili geotermalnih voda,
unutar arheološkog nalazišta ili zone, prostornih međa nepokretnog kulturnog dobra ili
kulturno‐povijesne cjeline koja je upisana u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske
osim ako javnopravno tijelo nadležno za poslove zaštite kulturne baštine ne izda potvrdu
da je izgrađena u skladu s posebnim uvjetima,
na području upisanom u listu svjetske baštine UNESCO‐a,
na postojećoj površini javne namjene, pomorskom dobru ili vodnom dobru. Zgrade na
vodnom dobro mogu se legalizirati uz posebnu suglasnost Hrvatskih voda.
Ne može se legalizirati ni zgrada izgrađena na međi sa drugom građevnom česticom planiranom
za građenje zgrade ako na pročelju koje se nalazi na međi ima otvor ‐ prozor, vrata, otvor za
prozračivanje, balkon, lođu i sl. ili istak koji prelazi na drugu građevnu česticu. Uvjet za legalizaciju
je da se otvor odnosno istak ukloni.
Nije moguća legalizacija kamp‐kućica, kontejnera i slično kao ni građevina građenih od materijala
kojima se ne osigurava dugotrajnost i sigurnost korištenja.

POSTUPAK LEGALIZACIJE
ostupak legalizacije započinje podnošenjem zahtjeva za izdavanje rješenja o izvedenom
stanju. Zahtjev se predaje u upravni odjel nadležan za izdavanje akata za gradnju na
području na kojem se građevina nalazi. Zahtjevu je potrebno priložiti određenu
dokumentaciju. Vrsta dokumentacije ovisi o kategoriji u koju građevina pripada. Sve su građevine
razvrstane u 4 kategorije prema složenosti i veličini i to cijele građevine a ne samo njenog
nelegalnog dijela. Npr. obiteljska kuća površine 100 m2 s nelegalnom dogradnjom od 50 m2
ubraja se u skupinu do 400 m2 jer se zbraja i legalni i nelegalni dio zgrade.
Prva stanica u prikupljanju dokumentacije treba biti Katastar. Ako je građevina ucrtana u
katastarski plan onakva kakva je izgrađena nije potrebno tražiti geodetsku snimku. Katastarski
plan odnosno geodetska snimka podloga su za izradu ostale dokumentacije.

4 SKUPINE ZGRADA:

ZAHTJEVNA ZGRADA – svaka građevina površinom veća od 400 m², građevine namijenjene
isključivo poljoprivrednoj djelatnosti površinom veće od 1000 m² te sve zgrade javne namjene
bez obzira na površinu

MANJE ZAHTJEVNA ZGRADA – svaka građevina koja površinom nije veća od 400 m² i građevina
namijenjena isključivo poljoprivrednoj djelatnosti koja površinom nije veća od 1000 m²

JEDNOSTAVNA ZGRADA – svaka građevina koja površinom nije veća od 100 m² i građevina
namijenjena isključivo poljoprivrednoj djelatnosti koja površinom nije veća od 400 m²

POMOĆNA ZGRADA – građevina u funkciji osnovne zgrade, garaža, sušara, vrtna kućica, zimska
kuhinja itd., koja ima jednu etažu i čija tlocrtna površina nije veća od 50 m²

Za ZAHTJEVNU ZGRADU zahtjevu se prilaže:
tri primjerka geodetske snimke izvedenog stanja koju je izradio i ovjerio ovlašteni inženjer
geodezije ili pravna osoba za obavljanje stručnih geodetskih poslova – ako je zgrada
evidentirana u katastarskom planu u gabaritima u kojima je sagrađen umjesto geodetske
snimke prilažu se 3 kopije katastarskog plana,
tri primjerka arhitektonske snimke izvedenog stanja koju je izradio ovlašteni arhitekt,
izjavu ovlaštenog inženjera građevinarstva da zgrada ispunjava bitni zahtjev mehaničke
otpornosti i stabilnosti.
Za MANJE ZAHTJEVNU ZGRADU zahtjevu se prilaže:
tri primjerka geodetske snimke izvedenog stanja koju je izradio i ovjerio ovlašteni inženjer
geodezije ili pravna osoba za obavljanje stručnih geodetskih poslova ‐ odnosno 3 kopije
katastarskog plana ako je nezakonito izgrađena zgrada evidentirana na katastarskom
planu,
tri primjerka snimke izvedenog stanja koju je izradio ovlašteni arhitekt ili ovlašteni
inženjer građevinarstva
Za JEDNOSTAVNU ZGRADU ‐ zahtjevu se prilaže:
tri primjerka geodetske snimke izvedenog stanja koju je izradio i ovjerio ovlašteni inženjer
geodezije ili pravna osoba za obavljanje stručnih geodetskih poslova ‐ odnosno 3 kopije
katastarskog plana ako je nezakonito izgrađena zgrada evidentirana na katastarskom
planu,
iskaz površina i obračunske veličine zgrade (građevinska (bruto) površina, broj etaža i
visina zgrade (u metrima), te obračunske veličine zgrade koji je izradio ovlašteni arhitekt
ili ovlašteni inženjer građevinarstva,
najmanje četiri fotografije u boji ili crno bijele koje prikazuju sva pročelja zgrade
iskaz podataka za obračun naknade za zadržavanje zgrade u prostoru koji je izradio
ovlašteni arhitekt ili ovlašteni inženjer građevinarstva.
Za POMOĆNU ZGRADU ‐ zahtjevu se prilaže:
tri primjerka kopije katastarskog plana,
akt na temelju kojega je osnovna zgrada izgrađena ili drugi dokaz da je osnovna zgrada
zakonito izgrađena.

ŠTO JE GEODETSKI SNIMAK
Geodetski snimak prikazuje stvarno stanje na terenu a izrađuje se na temelju geodetske izmjere.
Sadrži položajni i visinski prikaz detalja. Geodetski snimak ovjerava ovlašteni inženjer geodezije
svojim pečatom i potpisom.
Geodetska snimka izvedenog stanja sadrži:
1. Naslovnu stranicu
2. Presliku suglasnosti Državne geodetske uprave za obavljanje stručnih geodetskih poslova
3. Tehničko izvješće
4. Geodetski snimak
5. Geodetski snimak preklopljen na DOF5/2011
Geodetski se snimak izrađuje u mjerilu 1:1000 po potrebi i 1:15000 i prikazuje nezakonito
izgrađenu zgradu i druge građevine koje neposredno služe za uporabu nezakonito izgrađene
zgrade ili za odvijanje tehnološkog procesa u zgradi te se kao takve smatraju njezinim sastavnim
dijelom i ozakonjuju se zajedno sa zgradom npr. silos, vodosprema, septička jama, bazen,
potporni zid itd.

ŠTO JE KOPIJA KATASTARSKOG PLANA
Kopija katastarskog plana je javna isprava kojom se dokazuje kako je katastarska čestica
prikazana na katastarskom planu. Javne isprave izdaju se u nadležnim područnim uredima za
katastar i njihovim ispostavama. Adrese područnih ureda za katastar objavljene su na službenoj
web stranici Državne geodetske uprave: http://www.dgu.hr/default.aspx?id=82
Na katastarskim planovima su prikazane katastarske čestice tako da se vide njihove granice,
zgrade koje su na njima izgrađene i brojevi katastarskih čestica.
Izvadak iz katastarskog plana izdaje se u analognom i digitalnom obliku.

CIJENA KOŠTANJA KOPIJA KATASTARSKIH PLANOVA
Naziv proizvoda Oblik Jedinica mjere Naknada
Izvod iz katastarskog plana
(Svaki daljnji primjerak istog izvoda stoji 5,00 kn)
analogni A4 30,00 kn
Izvod iz katastarskog plana
(Svaki daljnji primjerak istog izvoda stoji 10,00 kn)
analogni A3 60,00 kn
Izvod iz katastarskog plana
(Svaki daljnji primjerak istog izvoda stoji 40,00 kn)
analogni A2 150,00 kn
Izvod iz katastarskog plana
(Svaki daljnji primjerak istog izvoda stoji 80,00 kn
analogni list 300,00 kn

ŠTO JE ARHITEKTONSKI SNIMAK IZVEDENOG
STANJA
Arhitektonska snimka izvedenog stanja prilaže se uz zahtjev za izdavanje rješenja o izvedenom
stanju za građevine površinom veće od 400m2 i poljoprivredne građevine veće od 1000 m2. On
treba sadržavati sljedeće podatke:
Podatke o podnositelju zahtjeva i ovlaštenom arhitektu:
ime, prezime i adresa, odnosno naziv i sjedište podnositelja zahtjeva, te osobni
identifikacijski broj,
tvrtka/ured, ime i prezime ovlaštenog arhitekta te njegov pečat,
Opće podatke o lokaciji zgrade:
ulica i kućni broj (ako je određen),
broj katastarske čestice i ime katastarske općine,
Arhitektonski opis zgrade (arhitektonska struktura i opis dijelova zgrade),
Opis instalacija (opskrba vodom, odvodnja, elektrotehničke i strojarske instalacije različitih
funkcija koje ostvaruju osnovnu namjenu zgrade s načinom priključenja na odgovarajuću mrežu
te način rješavanje otpada),
Iskaz površina i obračunske veličine zgrade:
građevinska (bruto) površina,
broj etaža i visina zgrade (u metrima),
obračunske veličine zgrade prema posebnim propisima kojima se uređuje obračun
komunalnog doprinosa i vodnog doprinosa,
Nacrte (tlocrti, presjeci i pročelja) u primjerenom mjerilu,
Foto dokumentaciju (najmanje četiri fotografije u boji ili crno bijele koje prikazuju sva pročelja
zgrade),
Opis stupnja završenosti zgrade,
Podatke za obračun naknade za zadržavanje zgrade u prostoru.

ŠTO JE SNIMAK IZVEDENOG STANJA
Snimak izvedenog stanja prilaže se zahtjevu za izdavanje rješenja o izvedenom stanju za
građevine bruto površine od 100 do 400 m2 te poljoprivredne građevine bruto građevinske
površine od 400 do 1000 m2. On obavezno sadrži sljedeće podatke:
Podatke o podnositelju zahtjeva i ovlaštenom arhitektu, odnosno inženjeru građevinarstva:
ime, prezime i adresa, odnosno naziv i sjedište podnositelja zahtjeva, te osobni
identifikacijski broj,
tvrtka/ured, ime i prezime ovlaštenog arhitekta, odnosno ovlaštenog inženjera
građevinarstva te njegov pečat,
Opće podatke o lokaciji zgrade:
ulica i kućni broj (ako je određen),
broj katastarske čestice i ime katastarske općine,
Iskaz površina i obračunske veličine zgrade:
građevinska (bruto) površina,
broj etaža i visina zgrade (u metrima),
obračunske veličine zgrade prema posebnim propisima kojima se uređuje obračun
komunalnog doprinosa i vodnog doprinosa,
Nacrte (tlocrti, presjeci i pročelja) u primjerenom mjerilu,
Foto dokumentaciju (najmanje četiri fotografije u boji ili crno bijele koje prikazuju sva pročelja
zgrade),
Opis stupnja završenosti zgrade,
Podatke za obračun naknade za zadržavanje zgrade u prostoru.

TKO IZRAĐUJE DOKUMENTACIJU
Popis ovlaštenih osoba za obavljanje geodetske djelatnosti koje imaju suglasnost Državne
geodetske uprave objavljen je na službenoj web stranici Državne geodetske uprave:
http://www.dgu.hr/default.aspx?id=37
Ovlaštene arhitekte i ovlaštene inženjere građevinarstva moguće je pronaći Internetskim
pretraživanjem ili preko strukovnih udruženja. Na službenoj stranici Hrvatske komore arhitekata
http://www.arhitekti‐hka.hr/hr/imenik/?poc=A objavljen je popis članova. Na službenoj stranici
Hrvatske komore inženjera građevinarstva objavljen je popis članova:
http://www.hkig.hr/imenici_upisnici‐clanovi.php

KOLIKO KOŠTA IZRADA DOKUMENTACIJE

http://www.mgipu.hr/doc/Legalizacija/Informativne_okvirne_cijene_GS.pdf
http://www.mgipu.hr/doc/Legalizacija/Informativne_okvirne_cijene_SIS.pdf

 KOME SE PREDAJE ZAHTJEV
Zahtjev i uz njega pripadajuću dokumentaciju predaje se upravnom odjelu nadležnom za
izdavanje akata za gradnju županije odnosno grada na području kojeg se nalazi građevina koja se
legalizira. Adrese upravnih odjela nalaze se na kraju ove brošure a objavljene su i na web stranici
Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja http://www.mgipu.hr/default.aspx?id=5882,
web stranicama županija, gradova i općina a moguće ih je dobiti i telefonom. Županije, gradovi i
općine na svojim su web stranicama objavili obrazac zahtjeva, kontakt osobe i druge korisne
podatke o postupku legalizacije.

 UPRAVNA PRISTOJBA
Prilikom predaje zahtjeva za izdavanje rješenja o izvedenom stanju plaća se upravna pristojba od
70 kuna: 20 kuna upravne pristojbe u državnim biljezima prema tar. br. 1. i 50 kuna upravne
pristojbe u državnim biljezima prema tar. br. 2.
Podnositelji zahtjeva invalidi Domovinskog rata oslobođeni su plaćanja upravnih pristojbi prema
Zakonu o upravnim pristojbama.

DO KADA SE MOŽE PREDATI ZAHTJEV
Zahtjev se podnosi najkasnije do 30. lipnja 2013. i nakon proteka toga roka ne može se više
podnijeti.
Iznimno zahtjev za legalizaciju nezakonito izgrađene zgrade za koju je građevinski inspektor donio
rješenje za uklanjanje do 4. kolovoza 2012. podnosi se najkasnije do 31. prosinca 2012. i nakon
proteka toga roka ne može se više podnijeti.

KAKO DALJE TEČE POSTUPAK LEGALIZACIJE
Po zaprimanju zahtjevu upravni odjel provjerava činjenice bitne za donošenje rješenja o
izvedenom stanju. Vrši uvid u DOF5/2011 ili drugi propisani akt kojim se dokazuje vrijeme
gradnje. Vrši očevid na licu mjesta. O izvršenom uvidu u DOF5/2011 sastavlja se službena bilješka
i radi se njezin ispis koji se prilaže u spis. Veličina, stupanj završenosti i namjena zgrade za koju se
donosi rješenje o izvedenom stanju utvrđuju se prema stanju prikazanom u arhitektonskoj
snimci, odnosno snimci izvedenog stanja i stanju utvrđenom na očevidu.
Prije donošenja rješenja o izvedenom stanju upravni odjel dužan je pružiti mogućnost uvida u
spis predmeta radi izjašnjenja podnositelju zahtjeva, vlasniku i nositelju drugih stvarnih prava na
čestici zemljišta na kojoj se nalazi nezakonito izgrađena zgrada, vlasniku i nositelju drugih
stvarnih prava na čestici zemljišta koja neposredno graniči sa česticom zemljišta na kojoj se nalazi
nezakonito izgrađena zgrada i jedinici lokalne samouprave na čijem se području nalazi nezakonito
izgrađena zgrada.
 Poziv za uvid u spis dostavlja se javnom objavom na oglasnoj ploči nadležnog upravnog tijela.

NAKNADA ZA ZADRŽAVANJE
NEZAKONITO IZGRAĐENE ZGRADE U
PROSTORU

ŠTO JE NAKNADA
aknada je novčani iznos koju prije donošenja rješenja o izvedenom stanju plaća
podnositelj zahtjeva. Ako se legalizira zgrada s više stambenih odnosno funkcionalnih
jedinica podnositelj zahtjeva plaća naknadu razmjernu svom djelu građevine a ostali
vlasnici su obvezni platiti naknadu za svoj dio legalizirane građevine. Ako zgrada ima i legalnih
dijelova tada vlasnici legalnog dijela zgrade nisu obveznici plaćanja naknade.
Naknada se utvrđuje rješenjem o naknadi. Donosi ga pravno tijelo općine odnosno grada na
čijem se području građevina nalazi a koje je nadležno za poslove komunalnog gospodarstva.
Upravni odjel koji povodi postupak legalizacije dostavit će mu potrebne podatke za obračun
iznosa naknade nakon što utvrdi da su ispunjeni svi uvjeti propisani za donošenje rješenja o
izvedenom stanju. Nakon plaćanja naknade u cijelosti ili prvog obroka, u slučaju obročne otplate,
stječu se uvjeti za izdavanje rješenja o izvedenom stanju.

KAKO SE IZRAČUNAVA
Visina naknade za građevinu, odnosno za dio građevine koji se ozakonjuje utvrđuje se ovisno o
veličini, lokaciji (položaju u prostoru) i namjeni zgrade, te načinu plaćanja naknade.
Na web stranici Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja objavljen je program za izračun
naknade:
http://www.mgipu.hr/default.aspx?id=11225
Naknada ne može biti niža od 500 kuna. Za sve pomoćne zgrade naknada je fiksna i iznosi 500
kuna po građevini.

NAČIN PLAĆANJA
Podnositelj zahtjeva prilikom podnošenja zahtjeva za ozakonjenje zgrade treba pisano navesti
koji način plaćanja naknade odabire, odnosno izjasniti se da li naknadu namjerava platiti
jednokratno ili obročno, s naznakom roka otplate. Ako se podnositelj pisano ne izjasni o načinu
plaćanja naknade, odnosno ako je utvrđeni iznos naknade 1.500,00 kuna ili manje, upravno tijelo
izdaje rješenje s jednokratnim plaćanjem. Kod jednokratnog plaćanja naknade izvršene u roku 30
dana obvezniku se odobrava popust od 25%. Iznos naknade s obračunatim popustom ne može
biti manji od 500,00 kuna po zgradi. Naknada veća od 1.500,00 kuna može se platiti obročno.
Obročno plaćanje odobrava se na rok otplate do 5 godina ili najduže 60 mjeseci, u mjesečnim
obrocima, uz plaćanje prvog obroka koji ne može biti niži od 5% ukupnog iznosa naknade,
odnosno ne manji od 1.000,00 kuna. Visina mjesečnih obroka utvrđuje se na način da se ukupan
iznos naknade umanjen za prvi obrok raspodjeljuje po mjesecima otplate (na rok do 59 mjeseci)
na jednake iznose, koji ne mogu biti manji od 300,00 kuna mjesečno. Mjesečni obroci dospijevaju
na naplatu odnosno plaćaju se do 20‐tog u mjesecu za tekući mjesec, u skladu s planom otplate.
Obveza plaćanja mjesečnih obroka počinje prvi kalendarski mjesec nakon mjeseca u kojem je rok
dospijeća plaćanja prvog obroka.

NA KOJI SE RAČUN PLAĆA NAKNADA
Otvoren je zajednički račun za uplatu naknade na području svih gradova, općina i Grada Zagreba.
Broj računa koji se upisuje u rješenje o obračunu naknade je:
1001005‐1700029633 ‐ Naknada za zadržavanje nezakonito izgrađene zgrade u prostoru

KOME IDU SREDSTVA NAKNADE
Dvadeset posto sredstava naknade prihod su proračuna grada odnosno županiji čiji je upravni
odjel donio rješenje o izvedenom stanju, a koriste se namjenski za rad tih upravnih tijela.
Trideset posto sredstava naknade prihod su proračuna općine odnosno grada na čijem se
području nalazi nezakonito izgrađena zgrada, a koriste se namjenski za izradu prostornih planova
kojima će se izvršiti sanacija prostora nakon legalizacije te za poboljšanje infrastrukturne
opremljenosti.
Pedeset posto sredstava naknade prihod su državnog proračuna Republike Hrvatske, a koriste se
namjenski za provedbu legalizacije, uklanjanje bespravne gradnje, za uspostavu i održavanje
sustava e‐dozvole te za uspostavu i održavanje katastra nekretnina.

ŽALBA NA UTVRĐENI IZNOS NAKNADE
O žalbi izjavljenoj protiv rješenja o naknadi odlučuje nadležno županijsko tijelo ili Ministarstvo
graditeljstva i prostornog uređenja ako je žalba izjavljena protiv rješenja Grada Zagreba koji
ujedno ima status županije.

RJEŠENJE O IZVEDENOM STANJU
Rješenje o izvedenom stanju izdaje se nakon što se utvrdi da su zadovoljeni svi zakonski uvjeti.
Ono se može izdati ako je utvrđeno da su zahtjevu priloženi svi potrebni dokumenti te nakon što
je utvrđeno očevidom na terenu da je arhitektonska snimka, odnosno snimka izvedenog stanja u
skladu s izvedenim stanjem zgrade te da je plaćena naknada za zadržavanje nezakonito izgrađene
zgrade u prostoru, odnosno prvi obrok naknade u slučaju obročne otplate.
Rješenje o izvedenom stanju ne može se donijeti za nezakonito izgrađenu zgradu u vezi s kojom
je u tijeku sudski spor pokrenut prije podnošenja zahtjeva za donošenje rješenja ako je povod
tužbe zaštita vlasništva ili drugog stvarnog prava u vezi sa zgradom ili zemljištem na kojemu je
izgrađena. Upravni odjel prekida postupak donošenja rješenja po dobivanju informacije o sporu
do okončanja sudskog spora. Postupak se može nastaviti u slučaju da stranka koja je tužitelj dade
pisanu izjavu da se ne protivi donošenju rješenja o izvedenom stanju.
Rješenje se može donijeti za jednu ili više građevina na jednoj ili više čestica.

ŽALBA NA RJEŠENJE
Podnositelj zahtjeva i druge stranke u postupku imaju pravo žalbe bilo protiv rješenja o
izvedenom stanju bilo protiv rješenja kojim se odbija ili odbacuje zahtjev za donošenje tog
rješenja. Žalbu rješava Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja.

NE RJEŠAVANJE PREDMETA U ROKU
Ako upravni odjel ne odluči o zahtjevu za donošenje rješenja o izvedenom stanju u propisanom
roku, 30 dana, Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja može povodom žalbe
podnositelja zahtjeva rješenjem odrediti da postupak provede i o zahtjevu odluči drugi upravni
odjel o trošku upravnog odjela koji nije predmet riješio u roku.

VODNI I KOMUNALNI DOPRINOS
Po izvršnosti rješenja o izvedenom stanju plaća se komunalni doprinos i vodni doprinos.
Osim za pomoćne građevine. One su oslobođene plaćanja vodnog i komunalnog
doprinosa. U zgradi u kojoj ima legalnih i nelegalnih dijelova vlasnik legalnog dijela nije
dužan platiti vodni i komunalni doprinos.
Upravni odjel koji je izdao rješenje o izvedenom stanju obavijest će u roku od 15 dana od dana
izvršnosti rješenja tijela nadležna za utvrđivanje komunalnog doprinosa i vodnog doprinosa i
dostaviti im podatke potrebne za obračun iznosa doprinosa.
Komunalni doprinos i vodni doprinos mogu se platiti s odgodom od godinu dana od izvršenosti
rješenja ako to zatraži vlasnik građevine.

ŠTO JE VODNI DOPRINOS I KOME SE PLAĆA
Vodni doprinos plaća investitor na gradnju građevina. Obračunavaju ga i naplaćuju Hrvatske vode
rješenjem. Sredstvima vodnog doprinosa financira se vodno gospodarstvo, njima se osigurava
dostupnost i zaštita voda, izgradnja, upravljanje i održavanje vodnih sustava itd. Osnovica za
plaćanje vodnoga doprinosa prostorni je metar (m³).

KAKO SE OBRAČUNAVA
U svrhu određivanja visine vodnoga doprinosa, područje Republike Hrvatske dijeli se u 3 zone:
Zonu A, Zonu B i Zonu C.
Zonu A čini Grad Zagreb i zaštićeno obalno područje mora.
Zonu B čini ostalo područje Republike Hrvatske, osim Zone A i Zone C.
Zonu C čine područja posebne državne skrbi.

 ŠTO JE KOMUNALNI DOPRINOS I KOME SE PLAĆA
Komunalni je doprinos prihod proračuna općine odnosno grada na području kojeg se nalazi
građevina. Sredstva komunalnog doprinosa namijenjena su financiranju gradnje objekata i
uređaja komunalne infrastrukture.
Odluku o komunalnom doprinosu donosi općinsko vijeće odnosno gradska skupština. Odlukom se
utvrđuju zone, jedinična vrijednost, način i rokovi plaćanja itd.
Rješenje o komunalnom doprinosu donosi upravno tijelo općine odnosno grada nadležno za
komunalno gospodarstvo. Isto koje donosi i rješenje o naknadi za zadržavanje nezakonito
izgrađene zgrade u prostoru.
Protiv rješenja može se izjaviti žalba upravnom tijelu županije nadležnom za poslove komunalnog
gospodarstva, a protiv rješenja koja donosi Grad Zagreb žalba se izjavljuje Ministarstvu
graditeljstva i prostornog uređenja.
Mnogi gradovi i općine odobravaju olakšice za pojedine grupe investitora, bilo da se radi o
proizvodnim pogonima ili rješavanju stambenog pitanja prvi puta ili nekog drugo razloga .
Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja objavilo je na svojoj web stranici
http://www.mgipu.hr/doc/Visina_komunalnog_doprinosa.pdf radi lakše usporedbe maksimalne
iznose komunalnog doprinosa za 20 gradova u Hrvatskoj. Za detaljne informacije potrebno je
kontaktirati svaki pojedini grad odnosno općinu.

VIŠE INFORMACIJA O POSTUPKU LEGALIZACIJE POTRAŽITE NA SLUŽBENOJ
WEB STRANICI
MINISTARSTVA GRADITELJSTVA I PROSTORNOG UREĐENJA
 www.mgipu.hr

Nadamo se da smo Vam pomogli u prikupljanju informacija.
Oboružajte se strpljenjem i sretno.

HRVATSKI CENTAR OBNOVLJIVIH IZVORA ENERGIJE (HCOIE)