CROATIAN CENTER of RENEWABLE ENERGY SOURCES: Nuvaxovid

CROATIAN CENTER of RENEWABLE ENERGY SOURCES: Nuvaxovid: Update:  Nuvaxovid is now authorised across the EU. This follows the granting of a conditional  marketing authorisation  by the European Com...

Agroforestry, forest farming, and food forest

Agroforestry, forest farming, and food forest

The terms agroforestry, forest farming, and food forest get used often in conjunction. Although they sound synonymous, in fact, they are related terms that have distinctly different definitions and practices. In today’s post, we explore these terms.

Agroforestry is the intentional integration of trees and shrubs into crop and animal farming systems to create environmental, economic, and social benefits.” So simply put, agroforestry is using trees and shrubs for some kind of benefit on the farm.

We at CCRES divide agroforestry into five major subsections. These are alley cropping, silvopasture, forest farming, riparian forest buffers, and windbreaks. So forest farming is a distinct subsection of agroforestry. To paraphrase that saying about squares and rectangles, all forest farming is agroforestry, but not all agroforestry is forest farming.

Let’s explore these five subsections.

Alley cropping is a system where trees are planted in rows for some purpose (like fruit, timber, nuts). While the farmer is waiting for those trees to mature, he plants some kind of annual between the rows of trees for short-term (annual) income.

Silvopasture is utilizing trees and livestock on a single piece of land. In general, the trees provide wind, shade, and rain shelter to the livestock. The trees themselves may be grown for timber, fruits, or nuts. The fruits and nuts may be for human or livestock consumption.

Forest farming is what everyone thinks of when the term agroforestry is used. Forest farming uses existing forests to grow food, medicinal or herbal crops with some slight manipulation of the existing forest. A classic example is using the shade of the forest to grow ginseng. Another classic example is growing shiitake mushrooms on logs from the forest under the shade of the forest.

Riparian forest buffers utilize plantings of trees, shrubs, and grasses right next to creeks, streams, and rivers. The two main purposes of riparian forest buffers are to stabilize the banks from erosion and to filter farm nutrient runoff from going into waterways.

Windbreaks are just rows of trees used to slow downwind. That being said, windbreaks have many uses. They can be used to shelter animals or buildings from wind, dust, or odors. They can be used to shelter crops from neighbors’ pesticide drift. In the Lika region, they often function as living snow fences in the winter, where snow piles naturally accumulate.

A food forest is an intentionally planned and grown “forest site.” It uses different heights of trees and shrubs to produce food at different canopy levels to maximize production. Planting is in a non-linear fashion. Food forests also utilize both the near above-ground level, ground level, and below ground level to maximize production. An example in descending height order would be chestnuts and pecans, followed by persimmons, followed by pawpaws, followed by dwarf apples, followed by comfrey (for mulching), followed by berries. Permaculturists from CCRES have been responsible for the increased popularity of food forests in Croatia over the last decade.

Permaculture Abundance / Land Equivalent Ratio

The Land Equivalent Ratio (LER) concept is considered for situations where intercropping must be compared with growing each crop sole. The need to use different standardizing sole crop yields in forming LERs is discussed, and a method of calculating an ‘effective LER’ is proposed to evaluate situations where the yield proportions achieved in intercropping are different from those that might be required by a farmer. 

The possible importance of effective LERs in indicating the proportions of crops likely to give the biggest yield advantages is discussed. Sustainable intensification of agriculture is needed to meet higher future food demands while mitigating agriculture’s ecological footprint. Intercropping is a strategy for increasing agricultural productivity per unit of land that is based on ecological mechanisms for improved resource capture. 

Here we use meta-analysis of the intercropping literature to study how the productivity of mixed systems is affected by intercrop system design and species traits. We at CCRES are focused on the effects of temporal niche differentiation between species, intercropping patterns, and relative densities. Thus, enhanced within-field crop diversity can make an important contribution to sustainable increases in food production. 

 

Komasacija poljoprivrednog zemljišta

Komasacijom se male i usitnjene površine poljoprivrednog zemljišta sjedinjuju u veće. Vlasnici i posjednici zemljišta neće snositi troškove postupka

Komasacija je skup administrativnih i tehničkih postupaka kojima se male i usitnjene površine poljoprivrednog zemljišta sjedinjuju u veće, uređuju putne i kanalske mreže te sređuju vlasnički i drugi stvarnopravni odnosi na zemljištu.

Zakonom o komasaciji poljoprivrednog zemljišta uređuju se načela za diobu komasacijske gromade, postupak za provođenje komasacije, troškovi komasacije, upravni nadzor te prekršajne odredbe.

Donošenjem Zakona o komasaciji poljoprivrednog zemljišta i provođenjem postupka komasacije omogućeno je okrupnjavanje posjeda i katastarskih čestica poljoprivrednog zemljišta, uređenje putne i kanalske mreže te sređivanje vlasničkih i drugih stvarnopravnih odnosa na zemljištu, radi njegovoga ekonomičnijeg iskorištavanja te stvaranja povoljnijih uvjeta za razvoj poljoprivredne proizvodnje.
 

Provođenje komasacije

Komasacija se provodi na temelju višegodišnjih programa, koje donosi Hrvatski sabor za razdoblje od pet godina i godišnjih programa, koje donosi Vlada Republike Hrvatske. Programe izrađuje Agencija za poljoprivredno zemljište na temelju stručnih analiza o provedbi postupka komasacije, a sukladno Programima izrađuje idejne projekte komasacije za pojedinu katastarsku općinu.

Komasacija se provodi tako da svaki sudionik komasacije dobiva za zemljište obuhvaćeno komasacijom novo zemljište u što manje čestica, u jednakoj vrijednosti, uz odbitak vrijednosti zemljišta za opće potrebe i zajedničke potrebe naselja odnosno sudionika komasacije.

Za provođenje komasacije na poljoprivrednom zemljištu koje je po načinu uporabe vinograd, voćnjak, maslinik i ribnjak, komasacija se može provoditi samo ako na to pristane natpolovična većina vlasnika, a bez njihovog pristanka ako se radi o katastarskim česticama površine do 0,5 hektara.
 
Prije pokretanja postupka komasacije Agencija za poljoprivredno zemljište saziva skup vlasnika zemljišta, radi upoznavanja sa svrhom i uvjetima pod kojima se namjerava provesti komasacija.

Rješenje o pokretanju postupka komasacije donosi Agencija za poljoprivredno zemljište, uz prethodnu suglasnost Ministarstva poljoprivrede.

Za provođenje postupka komasacije propisana su sljedeća komasacijska tijela:

• Županijsko komasacijsko povjerenstvo
• Državno komasacijsko povjerenstvo
• Odbor sudionika komasacije
• Posebno povjerenstvo koje utvrđuje stvarno stanje, raspravlja odnose nastale samovlasnim zauzećem zemljišta
• Povjerenstvo za procjenu zemljišta.

Županijsko komasacijsko povjerenstvo određuje posebnu usmenu raspravu sudionika i drugih, radi utvrđivanja površina i vrijednosti zemljišta koje se osigurava za opće potrebe i zajedničke potrebe naselja, odnosno sudionika komasacije i područja na kojima će se sudionicima komasacije dodijeliti nova zemljišta te radi utvrđivanja načela za osnivanje novih zemljišnih čestica, nakon koje izvođač stručnih geodetskih poslova izrađuje prijedlog diobe komasacijske gromade. Nakon toga se održava usmena raspravu o nadiobi zemljišta, na koju se pozivaju svi sudionici komasacije i druge stranke koje sudjeluju u postupku komasacije.

Županijsko komasacijsko povjerenstvo donosi i izvršava rješenje o komasaciji.
 
Utvrđena je novčana kazna za sprječavanje uvođenja sudionika komasacije u posjed zemljišta koja su im dodijeljena i predložen je način rješavanja započetih, a nedovršenih postupaka komasacije prije stupanja na snagu ovoga Zakona.
 

Troškovi komasacije

Vlasnici i posjednici poljoprivrednog zemljišta neće snositi troškove postupka komasacije poljoprivrednog zemljišta. Sredstva potrebna za izvršenje višegodišnjih i godišnjih programa osiguravaju se u državnome proračunu Republike Hrvatske, proračunu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, iz sredstava fondova Europske unije (program ruralnog razvoja), sredstava donacija, te drugih sredstava zainteresiranih pravnih i fizičkih osoba.
 
Troškovi komasacijskih operacija osiguravat će se iz dva izvora i to:

• sredstava Europskog fonda za ruralni razvoj u okviru kojeg je u Programu ruralnog razvoja mjerom - Potpora za ulaganja u infrastrukturu vezano uz razvoj, modernizaciju i prilagodbu poljoprivrede i šumarstva, predviđena potpora jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave u provođenju mjera komasacije poljoprivrednog zemljišta
• državnog proračuna Republike Hrvatske. 
• 
  

• 
  

Zaključak 

Stvorit će se uvjeti da sektor proizvodnje hrane, uključujući poljoprivredu, ribarstvo i akvakulturu, proizvodnju kvalitetne hrane uz održivo upravljanje prirodnim resursima i bolje upravljanje rizicima od klimatskih promjena. Produktivnost rada u poljoprivredi danas je na oko 20 % od EU-15 prosjeka, dok je produktivnost poljoprivrednog zemljišta na razini oko 50 % u usporedbi s EU-27. Hrvatska bilježi vanjskotrgovinski deficit u gotovo svim poljoprivrednim proizvodima osim žitarica i uljarica, a u trgovini ribom suficit. Niska produktivnost poljoprivredne proizvodnje povezana je s malom prosječnom veličinom poljoprivrednih površina i rascjepkanošću. Donošenjem novog Zakona o komasaciji poljoprivrednog zemljišta pokrenut će se rješavanje problema rascjepkanosti zemljišta, a time i razvoja ruralnog prostora. Veća očuvanost tla i okoliša u Hrvatskoj u usporedbi s prosjekom EU je prilika za rast hrvatske poljoprivrede. Razvoj „pametnih sela” uključivat će investicije u javnu infrastrukturu i usluge uključujući i širokopojasni internet. 

Željko Serdar, Hrvatski Centar Obnovljivih Izvora Energije ( HCOIE )

High Density Orchard by CCRES

From a historical perspective, a high density orchard is defined as any orchard with more than 150-180 trees per acre. However, many highly productive commercial orchards today have 150-180 trees per acre and higher density could be anything over 180 trees per acre. For the purposes of this publication, there are several characteristics in addition to tree number that are included in a high density orchard system. Besides having an increased number of trees per acre, a high density orchard must come into bearing within 2-3 years after planting. To achieve this early production, it is essential to use a precocious dwarfing rootstock. Although it is possible to restrict the growth of trees on semi-dwarf rootstocks, they do not have the genetic capacity for early bearing. #environment #sustainable #orchard #CCRES #HCOIE #highdensity #ZeljkoSerdar