Besmislica: Zabrana gradnje solarnih elektrana na obali i otocima
Upozorenje na prijedlog izmjena Zakona o prostornom uređenju i gradnji pristiglo je od strane Hrvatskog centra obnovljivih izvora energije.
"Hrvatski centar obnovljivih izvora energije upozorava hrvatsku i europsku javnost na prijedlog izmjena Zakona o prostornom uređenju i gradnji u kojem se nalazi i amandman koji se odnosi na zabranu gradnje solarnih fotonaponskih elektrana (osim onih koje su integrirane u građevine)", stoji u današnjem priopćenju.
Od prije je već zabranjeno iskorištavanje energije vjetra na otocima prema zakonu o ZOP-u, bez obzira radilo se o velikim vjetroelektranama ili malim vjetroagregatima koje je moguće instalirati na kuću ili u dvorištu. Svrha ovog amandmana, kako navode predlagači, je navodna zaštita te održivo, svrhovito i gospodarski učinkovito korištenja Zaštićenog obalnog područja mora (ZOP).
Kako saznajemo, u prijedlogu izmjena Zakona o prostornom uređenju i gradnji, nedavno predstavljenom dijelu stručne i zainteresirane javnosti, nažalost, među predloženim promjenama nalazi se i jedan amandman koji bi mogao bitno utjecati na budućnost korištenja solarne energije u Hrvatskoj u negativnom smislu, a odnosi se na gradnju solarnih elektrana na obali i otocima.
Naime, u prijedlogu zakona, usvojenom na Vladi i upućenom Saboru na prvo čitanje, nalazi se sljedeći amandman: čl. 51 (1) U ZOP-u se ne može planirati, niti se može izdavati lokacijska dozvola ili rješenje o uvjetima građenja za građevine namijenjene za: istraživanje i iskorištavanje mineralnih sirovina, iskorištavanje snage vjetra za električnu energiju te snage sunca osim za vlastite potrebe na postojećoj zgradi ili građevnoj čestici postojeće zgrade, te skladištenje, obradu i odlaganje otpada, osim ako to zahtijevaju prirodni uvjeti i konfiguracija terena.
Prvo da malo objasnimo što je ZOP: u svrhu zaštite, te održivog, svrhovitog i gospodarski učinkovitog korištenja određuje se Zaštićeno obalno područje mora (ZOP), koje obuhvaća sve otoke, pojas kopna u širini od 1.000 m od obalne crte i pojas mora u širini od 300 m od obalne crte.
Nadalje, za one koji su u šoku i činjenicom da se zabranjuje korištenje energije vjetra u ZOP-u, treba reći da je ta odredba nastala otprilike oko trenutka donošenja Pravilnika o obnovljivim izvorima energije i kogeneraciji, te time naškodila razvoju mnogih projekata vjetroelektrana.
Pri tome je odredba donesena neselektivno i bez puno razmišljanja, jer kako inače objasniti da se na ovaj način zabranila i gradnja malih vjetroagregata na otocima i obali – baš na mjestima gdje bi to bilo iznimno pogodno i korisno u sustavima javne rasvjete i na obiteljskim kućama. Ukratko – nepromišljeno.
Utjecaj ovakvog novog amandmana, ukoliko bi se izglasao, znači zabranu komercijalnog korištenja sunčeve energije na otocima i obali u vidu izgradnje solarnih elektrana, pa i većih centralnih solarnih sustava grijanja. Time se samo još jednom pokazuje licemjerno zagovaranje obnovljivih izvora energije i gospodarskog rasta baziranog na razvoju istih, dok se s druge strane brani gradnja istih na područjima na kojima je njihov potencijal najveći i gdje su oni najpotrebniji i najisplativiji. Stoga ovakvu zabranu smatramo apsolutno neprihvatljivom i šokantnom, te samo još jednim dokazom kad tvrdimo da ova vlada obnovljive izvore energije potiče samo deklarativno.
Također smatramo postojeću zabranu korištenja energije vjetra u ZOP-u samo djelomično prihvatljivom, i to ukoliko se odnosi na velike projekte koji se nalaze na područjima koja su u blizini nekih posebnih zaštićenih prirodnih ili kulturnih dobara.
Pri tome, zabranu iskorištavanja energije vjetra na području ZOP-a malim vjetroagregatima za vlastite potrebe ili sa priključkom na mrežu smatramo neopravdanom, te smatramo da se ti i takvi izvori moraju jasno zakonski odvojiti jer nemaju isti utjecaj ni iste zakonitosti, te ih se stoga ne može na taj način tretirati.
Treba li tu uopće podsjećati da se istovremeno nesmetano odvijaju pripreme za gradnju termoelektrane Plomin 3, da nije zabranjena gradnja rafinerija i naftnih terminala u obalnom pojasu, te da takve zahvate gotovo nitko ne dovodi u pitanje kao sasvim normalne i legitimne.
Pri tome, naravno, kao energetičari se ne možemo ne složiti s pristupom gradnje termoelektrana blizu velikih izvora vode. Međutim ono što bode u oči i o čemu stalno pišemo i na što upozoravamo:
Da li su obnovljivi izvori energije veći ekološki problem RH od termoelektrana na ugljen i plin, pa i rafinerija nafte i cementara?
Autor: © Portal croenergo.eu (T.M.)
Od prije je već zabranjeno iskorištavanje energije vjetra na otocima prema zakonu o ZOP-u, bez obzira radilo se o velikim vjetroelektranama ili malim vjetroagregatima koje je moguće instalirati na kuću ili u dvorištu. Svrha ovog amandmana, kako navode predlagači, je navodna zaštita te održivo, svrhovito i gospodarski učinkovito korištenja Zaštićenog obalnog područja mora (ZOP).
Kako saznajemo, u prijedlogu izmjena Zakona o prostornom uređenju i gradnji, nedavno predstavljenom dijelu stručne i zainteresirane javnosti, nažalost, među predloženim promjenama nalazi se i jedan amandman koji bi mogao bitno utjecati na budućnost korištenja solarne energije u Hrvatskoj u negativnom smislu, a odnosi se na gradnju solarnih elektrana na obali i otocima.
Naime, u prijedlogu zakona, usvojenom na Vladi i upućenom Saboru na prvo čitanje, nalazi se sljedeći amandman: čl. 51 (1) U ZOP-u se ne može planirati, niti se može izdavati lokacijska dozvola ili rješenje o uvjetima građenja za građevine namijenjene za: istraživanje i iskorištavanje mineralnih sirovina, iskorištavanje snage vjetra za električnu energiju te snage sunca osim za vlastite potrebe na postojećoj zgradi ili građevnoj čestici postojeće zgrade, te skladištenje, obradu i odlaganje otpada, osim ako to zahtijevaju prirodni uvjeti i konfiguracija terena.
Prvo da malo objasnimo što je ZOP: u svrhu zaštite, te održivog, svrhovitog i gospodarski učinkovitog korištenja određuje se Zaštićeno obalno područje mora (ZOP), koje obuhvaća sve otoke, pojas kopna u širini od 1.000 m od obalne crte i pojas mora u širini od 300 m od obalne crte.
Nadalje, za one koji su u šoku i činjenicom da se zabranjuje korištenje energije vjetra u ZOP-u, treba reći da je ta odredba nastala otprilike oko trenutka donošenja Pravilnika o obnovljivim izvorima energije i kogeneraciji, te time naškodila razvoju mnogih projekata vjetroelektrana.
Pri tome je odredba donesena neselektivno i bez puno razmišljanja, jer kako inače objasniti da se na ovaj način zabranila i gradnja malih vjetroagregata na otocima i obali – baš na mjestima gdje bi to bilo iznimno pogodno i korisno u sustavima javne rasvjete i na obiteljskim kućama. Ukratko – nepromišljeno.
Utjecaj ovakvog novog amandmana, ukoliko bi se izglasao, znači zabranu komercijalnog korištenja sunčeve energije na otocima i obali u vidu izgradnje solarnih elektrana, pa i većih centralnih solarnih sustava grijanja. Time se samo još jednom pokazuje licemjerno zagovaranje obnovljivih izvora energije i gospodarskog rasta baziranog na razvoju istih, dok se s druge strane brani gradnja istih na područjima na kojima je njihov potencijal najveći i gdje su oni najpotrebniji i najisplativiji. Stoga ovakvu zabranu smatramo apsolutno neprihvatljivom i šokantnom, te samo još jednim dokazom kad tvrdimo da ova vlada obnovljive izvore energije potiče samo deklarativno.
Također smatramo postojeću zabranu korištenja energije vjetra u ZOP-u samo djelomično prihvatljivom, i to ukoliko se odnosi na velike projekte koji se nalaze na područjima koja su u blizini nekih posebnih zaštićenih prirodnih ili kulturnih dobara.
Pri tome, zabranu iskorištavanja energije vjetra na području ZOP-a malim vjetroagregatima za vlastite potrebe ili sa priključkom na mrežu smatramo neopravdanom, te smatramo da se ti i takvi izvori moraju jasno zakonski odvojiti jer nemaju isti utjecaj ni iste zakonitosti, te ih se stoga ne može na taj način tretirati.
Treba li tu uopće podsjećati da se istovremeno nesmetano odvijaju pripreme za gradnju termoelektrane Plomin 3, da nije zabranjena gradnja rafinerija i naftnih terminala u obalnom pojasu, te da takve zahvate gotovo nitko ne dovodi u pitanje kao sasvim normalne i legitimne.
Pri tome, naravno, kao energetičari se ne možemo ne složiti s pristupom gradnje termoelektrana blizu velikih izvora vode. Međutim ono što bode u oči i o čemu stalno pišemo i na što upozoravamo:
Da li su obnovljivi izvori energije veći ekološki problem RH od termoelektrana na ugljen i plin, pa i rafinerija nafte i cementara?
Autor: © Portal croenergo.eu (T.M.)
HRVATSKI CENTAR OBNOVLJVIH IZVORA ENERGIJE je reagirao na najvišim tijelima Vlade Republike Hrvatske i to preko Europske Komisije i EU parlamentaraca ,poglavito preko Rebecce Harms (GREEN/EFA,iz Njemačke), Daniela Cohn-Bendita (GREEN/EFA,Francuska) te Rodi Kratsa-Tsagaropolou (EPP iz Grčke ) amandman na članak zakona je povučen i zakon je usvojen bez tih dodataka za iskorištenje sunčeve snage.
OdgovoriIzbriši