Energetski Certifikat

Energetski Certifikat

Dolazi nam puno upita pa da pojasnimo za koga je OBAVEZAN Energetski Certifikat.

Energetski certifikat mora imati zgrada javne namjene ili dio zgrade mješovite namjene koji se kao samostalna uporabna cjelina koristi za javnu namjenu ako ima ukupnu korisnu površinu veću od 500 m2, a od 9. srpnja 2015. veću od 250 m2 te svaka druga zgrada koja se gradi, prodaje, iznajmljuje, daje u leasing ili u zakup, odnosno njezina samostalna uporabna cjelina koja se gradi ili prodaje.
Vrste zgrada u cjelini ili samostalnih uporabnih cjelina zgrada za koje se izdaje energetski certifikat određene su prema pretežitoj namjeni korištenja i dijele se na:

A. stambene zgrade:
s jednim stanom i stambene zgrade u nizu s jednim stanom za koje se izrađuje jedan energetski certifikat,
sa dva i više stana i zgrade za stanovanje zajednica (npr.: domovi umirovljenika, đački, studentski, radnički odnosno dječji domovi, zatvori, vojarne i slično) za koje se u pravilu izrađuje jedan zajednički certifikat, a može se izraditi i zasebni energetski certifikat.

B.1. nestambene zgrade:
uredske, administrativne i druge poslovne zgrade slične pretežite namjene,
školske i fakultetske zgrade, vrtići i druge odgojne i obrazovne ustanove,
bolnice i ostale zgrade namijenjene zdravstveno-socijalnoj i rehabilitacijskoj svrsi,
hoteli i restorani i slične zgrade za kratkotrajni boravak (uključivo apartmani),
sportske građevine,
zgrade veleprodaje i maloprodaje (trgovački centri, zgrade s dućanima),
druge nestambene zgrade koje se griju na temperaturu +18°C ili višu (npr.: zgrade za promet i komunikacije, terminali, postaje, zgrade za promet, pošte, telekomunikacijske zgrade, zgrade za kulturno-umjetničku djelatnost i zabavu, muzeji i knjižnice, i sl.),

B.2. ostale nestambene zgrade u kojima se koristi energija radi ostvarivanja određenih uvjeta kondicioniranja.
Stambene i nestambene zgrade svrstavaju se u osam energetskih razreda prema energetskoj ljestvici od A+ do G, s tim da A+ označava energetski najpovoljniji, a G energetski najnepovoljniji razred.

Izdavanje energetskog certifikata nije potrebno za:

nove zgrade, postojeće zgrade i samostalne uporabne cjeline zgrade u novim ili postojećim zgradama koje se prodaju, iznajmljuju, daju na leasing ili daju u zakup i koje imaju uporabnu korisnu površinu manju od 50 m2;
zgrade koje imaju predviđeni vijek uporabe ograničen na dvije godine i manje;
privremene zgrade izgrađene u okviru pripremnih radova za potrebe organizacije gradilišta;
radionice, proizvodne hale, industrijske zgrade i druge gospodarske zgrade koje se, u skladu sa svojom namjenom, moraju držati otvorenima više od polovice radnog vremena ako nemaju ugrađene zračne zavjese;
jednostavne građevine utvrđene posebnim propisom;
postojeće zgrade ili njihove samostalne uporabne cjeline koje se prodaju ili se pravo vlasništva prenosi u stečajnom postupku u slučaju prisilne prodaje ili ovrhe;
postojeće zgrade ili njihove samostalne uporabne cjeline koje se prodaju ili iznajmljuju bračnom drugu ili članovima uže obitelji;
zgrade koje se ne griju ili se griju na temperaturu do +12 °C osim hladnjača.

U nastavku Vam donosimo:

IZVADAK IZ REGISTRA OSOBA OVLAŠTENIH ZA ENERGETSKE PREGLEDE I ENERGETSKO CERTIFICIRANJE ZGRADA

http://www.mgipu.hr/doc/Graditeljstvo/Registar_certifikatora.htm

Nadamo se da smo bili od pomoći svima kojima je energetski certifikat potreban,
Željko Serdar, Hrvatski Centar Obnovljivih Izvora Energije (HCOIE)

Hrvatska je izabrala Europu

Najviši državni dužnosnici, kao i pripadnici oporbe, rezultate referenduma čekali su zajedno - u Hrvatskom saboru. Nakon objave rezultata okupljenima i javnosti obratili su se predsjednik Republike Ivo Josipović, predsjednik Sabora Boris Šprem te premijer Zoran Milanović. Ovo je okretni moment u našoj povijesti, smatra Milanović.

Dobro jutro svima. Dolazi nam novi dan, novo razdoblje, dolazi nam bolji i sretniji život, rekao je Šprem.

Hrvatska je izabrala Europu. Odluka je odredila Hrvatsku kao europsku zemlju, zemlju europske budućnosti, izjavio je Josipović.
Uz njih, u Saboru su bili i potpredsjednici Sabora i zastupnici, potpredsjednici Vlade i ministri u Vladi, bivši predsjednik Republike Stjepan Mesić, bivši predsjednici Sabora i predsjednici dosadašnjih vlada.

Prisutni su bili i članovi pregovaračke skupine i glavni pregovarač Vladimir Drobnjak te predstavnici sudbene vlasti, Oružanih snaga, župani, gradonačelnici, rektori sveučilišta, predstavnici sindikata i vjerskih zajednica - ukupno petstotinjak osoba.


Potpredsjednik Hrvatskog sabora Vladimir Šeks rekao je kako je slaba izlaznost hrvatskih građana na referendum o ulasku u EU rezultat prije svega dužničke krize u Uniji, ali i krize povjerenja u političke institucije u Hrvatskoj.

Bivši predsjednik Hrvatskog sabora Luka Bebić izjavio je kako je očekivao da će se na referendumu dvije trećine izašlih birača opredijeliti za ulazak u EU, ali i da ga je malo razočarao relativno slab odaziv na referendum.

Potpredsjednica Vlade i ministrica socijalne politike i mladih Milanka Opačić izrazila je uvjerenje da su hrvatski građani na referendumu odlučili o ulasku Hrvatske u EU, te da će u dogledno vrijeme uvidjeti sve prednosti članstva u Uniji.

Hrvatski građani dobro su odlučili kada su na današnjem referendumu rekli "da" Europskoj uniji. Znat ćemo se nositi s novim izazovima i dokazati da smo itekako sposobni biti europski građani, rekao je ministar financija Slavko Linić.

Hrvatski Centar Obnovljivih Izvora Energije (HCOIE)