Hrvatska je izabrala Europu

Najviši državni dužnosnici, kao i pripadnici oporbe, rezultate referenduma čekali su zajedno - u Hrvatskom saboru. Nakon objave rezultata okupljenima i javnosti obratili su se predsjednik Republike Ivo Josipović, predsjednik Sabora Boris Šprem te premijer Zoran Milanović. Ovo je okretni moment u našoj povijesti, smatra Milanović.

Dobro jutro svima. Dolazi nam novi dan, novo razdoblje, dolazi nam bolji i sretniji život, rekao je Šprem.

Hrvatska je izabrala Europu. Odluka je odredila Hrvatsku kao europsku zemlju, zemlju europske budućnosti, izjavio je Josipović.
Uz njih, u Saboru su bili i potpredsjednici Sabora i zastupnici, potpredsjednici Vlade i ministri u Vladi, bivši predsjednik Republike Stjepan Mesić, bivši predsjednici Sabora i predsjednici dosadašnjih vlada.

Prisutni su bili i članovi pregovaračke skupine i glavni pregovarač Vladimir Drobnjak te predstavnici sudbene vlasti, Oružanih snaga, župani, gradonačelnici, rektori sveučilišta, predstavnici sindikata i vjerskih zajednica - ukupno petstotinjak osoba.


Potpredsjednik Hrvatskog sabora Vladimir Šeks rekao je kako je slaba izlaznost hrvatskih građana na referendum o ulasku u EU rezultat prije svega dužničke krize u Uniji, ali i krize povjerenja u političke institucije u Hrvatskoj.

Bivši predsjednik Hrvatskog sabora Luka Bebić izjavio je kako je očekivao da će se na referendumu dvije trećine izašlih birača opredijeliti za ulazak u EU, ali i da ga je malo razočarao relativno slab odaziv na referendum.

Potpredsjednica Vlade i ministrica socijalne politike i mladih Milanka Opačić izrazila je uvjerenje da su hrvatski građani na referendumu odlučili o ulasku Hrvatske u EU, te da će u dogledno vrijeme uvidjeti sve prednosti članstva u Uniji.

Hrvatski građani dobro su odlučili kada su na današnjem referendumu rekli "da" Europskoj uniji. Znat ćemo se nositi s novim izazovima i dokazati da smo itekako sposobni biti europski građani, rekao je ministar financija Slavko Linić.

Hrvatski Centar Obnovljivih Izvora Energije (HCOIE)

20 godina od priznanja Republike Hrvatske

Priznata 

Republika

Hrvatska

 

 

Dr. Franjo Tuđman

Republika Hrvatska obilježava jedan od najvažnijih datuma u svojoj povijesti, obljetnicu međunarodnog priznanja, u sjećanje na 15. siječnja 1992. kada je hrvatsku neovisnost priznalo 12 tadašnjih članica Europske unije.

Hrvatska je toga dana postala međunarodno priznata zemlja i uspostavila diplomatske odnose s Njemačkom, državom koja je, uz Svetu Stolicu, odigrala bitnu ulogu u njezinu priznavanju te potaknula ostalih jedanaest članica Europske unije da priznaju neovisnost i suverenitet RH.

Priznanje je Hrvatska dočekala u jeku Domovinskog rata, kada je gotovo trećina zemlje bila pod ukupacijom tadašnje JNA i srpskih pobunjenika, a na svoje je, tog 15. siječnja međunarodno priznate, granice izašla tek nakon šest godina, nakon mirne reintegracije istočne Slavonije i Podunavlja.

Današnji dan - 15. siječnja 1992. - bit će zlatnim slovima uklesan u cijelu, četrnaestostoljetnu povijest hrvatskog naroda na ovome prostoru, za nas svetom tlu između Mure, Drave, Dunava i Jadrana. Nakon što je proglasila svoju samostalnost i suverenost i raskinula državno-pravne veze s bivšom jugoslavenskom državnom zajednicom, Republika Hrvatska postigla je i međunarodno priznanje svoje neovisnosti, izjavio je te večeri hrvatski predsjednik Franjo Tuđman u televizijskom obraćanju naciji.

Međunarodno priznanje Hrvatske postupno je slijedilo nakon njezina proglašenja neovisnosti 25. lipnja 1991. Istog dana razdruživanje je proglasila i Slovenija, a već idući dan novonastale države uzajamno su se priznale.

Istodobno je tekao i proces razdruživanja Sovjetskog Saveza, u kojemu su prednjačile baltičke države i Ukrajina, koje su, iako tada još same bez međunarodnog priznanja, priznale Hrvatsku tijekom 1991., a prva od njih to je učinila Litva (30. srpnja 1991.). Slijedila ju je Ukrajina (11. prosinca) te Latvija (14. prosinca) i Estonija (31. prosinca).

Kao prva međunarodno priznata država koja je priznala Hrvatsku ostat će zapamćen Island (19. prosinca 1991.), a istoga dana to je učinila u Njemačka, iako uz odluku da njezino priznanje na snagu stupa 15. siječnja 1992., zajedno s ostalim članicama Europske unije.

Dva dana prije EU, 13. siječnja, Hrvatsku je priznala Sveta Stolica, no Vatikan je priznanje Hrvatske i Slovenije najavio još 20. prosinca 1991. posebnim dokumentom kojim se odredio prema hrvatskom i slovenskom zahtjevu za diplomatskim priznanjem. Vatikanska diplomacija, kao prva u svijetu, još je 3. listopada 1991. objavila da radi na hrvatskome međunarodnom priznanju. Dan nakon Svete Stolice, Hrvatsku je priznao San Marino.

Nakon što je Hrvatsku priznala Europska unija, tijekom tog 15. siječnja 1992. slijedila su i priznanja Velike Britanije, Danske, Malte, Austrije, Švicarske, Nizozemske, Mađarske, Norveške, Bugarske, Poljske, Italije, Kanade, Australije, Francuske, Španjolske, Portugala, Irske, Luksemburga i Grčke. Dan poslije to su učinile i Argentina, Australija, Češka, Čile, Lihtenštajn, Novi Zeland, Slovačka, Švedska i Urugvaj.

Do kraja siječnja 1992. Hrvatsku je priznalo još sedam država - Finska, Rumunjska, Albanija, Bosna i Hercegovina, Brazil, Paragvaj i Bolivija.

Zatim su, među ostalima, slijedila i priznanja Rusije (17. veljače), Japana (17. ožujka), SAD-a (7. travnja), Izraela (16. travnja, iako su diplomatski odnosi uspostavljeni tek pet i pol godina poslije) te Kine (27. travnja).

Prva azijska država koja je priznala Hrvatsku bio je Iran (15. ožujka 1992.), a afrička Egipat (16. travnja 1992.).

Hrvatska je 22. svibnja 1992. postala članica Ujedinjenih naroda.

HRVATSKI CENTAR OBNOVLJIVIH IZVORA ENERGIJE (HCOIE)