100% hrvatska pasivna kuća

100% hrvatska pasivna kuća

Zagreb, 09. prosinca 2011. - Poziv za prikupljanje ponuda zainteresiranih ulagača u projekt industrijske proizvodnje pasivnih kuća za Fazu I (kataloški broj ponude 08122011).

Hrvatska tvrtka koja je razvila inovativnu tehnologiju industrijske proizvodnje pasivnih građevina kreće u realizaciju projekta. Investicijska studija temelji se na patentu pod nazivom "Konstrukcija modula zida visokih izolacijskih svojstava za pasivne zgrade, postupak njegove tvorničke izrade za jednostavnu montažu na mjestu gradnje".

Posebnost ove inovativne tehnologije je u kombinaciji odabira i spoju više različitih materijala, osmišljenosti tehnologije za proizvodnju elemenata kuća i zgrada poput automobilske industrije, a posebno u maksimalnoj debljini konstrukcijskih zidova koji udovoljavaju uvjetima pasivne gradnje. Inovativnost proizvoda omogućava učinkovitu i brzu proizvodnju, a inovativnost u konstrukciji omogućava brzinu i točnost spajanja gotovih elemenata na gradilištu. Takav proizvodni proces omogućava 100 postotnu gotovost zidnih elemenata u proizvodnom pogonu pod punim nadzorom kontrole kvalitete proizvoda.

S tehničkog stanovišta riječ je o kompozitnom zidu koji se sastoji od 3 osnovne vrste materijala - čeličnog skeleta od "C" profila koji osigurava statičke karakteristike, vanjska i unutarnja obloga zida od vatrootpornih i vodootpornih ploča također dobrih akustičnih i toplinskih karakteristika te izolaciona ispuna koja osigurava kompaktnost i toplinske karakteristike zida.

Unutar zida je izvedena kompletna infrastruktura potrebnih instalacija. Primjena izolacijskog punila daje proizvodu odlične toplinske karakteristike max. U=0,14 W/m²K u maksimalnoj debljini zida do 30 cm što povećava veličinu netto korisnog stambenog prostora minimalno 10% u odnosu na druge sustave pasivnog građenja. Osim što tehnologija zadovoljava standarde pasivne gradnje također statičke karakteristike osnovnog sustava omogućavaju gradnju stambenih i poslovnih građevina do 20 m visine, a sa dodatnom čeličnom konstrukcijom moguće je izvoditi i pasivne građevine do 200 m visine.

Svojim karakteristikama tehnologija odgovara zacrtanim ciljevima EU na području energetske učinkovitosti i smanjenja emisije CO2 te uštedi energije u zgradarstvu. Tehnologija proizvodnje dopušta izvedbu raznih arhitektonskih stilova gradnje. Godišnji kapacitet proizvodnje jednog proizvodnog pogona je do 200.000 m² jedinica stambenog, poslovnog ili proizvodnog prostora sa ukupno 300 zaposlenika. Učinkovitost sustava industrijske proizvodnje pasivnih građevina čini gradnju konkurentnom današnjim cijenama standardne gradnje, a investitorima jamči značajnu dobit.

Mogući oblici ulaganja: ulagačka partnerstva, programi bespovratnih sredstava i financiranje projekata iz pretpristupnih fondova Europske unije, općenito otvorenih ili zatvorenih fondova i kredita.

Predmetnu investicijsku studiju, visinu ulaganja i ekonomsko-financijsku analizu odnosno kontakt podatke Investitora možete dobiti slanjem upita na info@croenergo.eu s obveznom naznakom kataloškog broja ponude 08122011 ili ispunjavanjem obrasca na linku http://www.croenergo.eu/100-hrvatska-pasivna-kuca-4000.aspx.

Hrvatski Centar Obnovljivih Izvora Energije (HCOIE)

Passive Solar Home Design

CROATIAN CENTER of RENEWABLE ENERGY SOURCES

Passive Solar Home Design

Direct Gain

This photo shows a mountain home in Colorado that uses passive solar heating, i.e., direct gain.
Photo credit: Dave Parsons

Direct gain is the simplest passive solar home design technique. Sunlight enters the house through the aperture (collector)—usually south-facing windows with a glazing material made of transparent or translucent glass. The sunlight then strikes masonry floors and/or walls, which absorb and store the solar heat. The surfaces of these masonry floors and walls are typically a dark color because dark colors usually absorb more heat than light colors. At night, as the room cools, the heat stored in the thermal mass convects and radiates into the room.

Some builders and homeowners have used water-filled containers located inside the living space to absorb and store solar heat. Water stores twice as much heat as masonry materials per cubic foot of volume. Unlike masonry, water doesn't support itself. Water thermal storage, therefore, requires carefully designed structural support. Also, water tanks require some minimal maintenance, including periodic (yearly) water treatment to prevent microbial growth.

The amount of passive solar (sometimes called the passive solar fraction) depends on the area of glazing and the amount of thermal mass. The glazing area determines how much solar heat can be collected. And the amount of thermal mass determines how much of that heat can be stored. It is possible to undersize the thermal mass, which results in the house overheating. There is a diminishing return on oversizing thermal mass, but excess mass will not hurt the performance. The ideal ratio of thermal mass to glazing varies by climate.

Another important thing to remember is that the thermal mass must be insulated from the outside temperature. If the thermal mass is not insulated, the collected solar heat can drain away rapidly. Loss of heat is especially likely when the thermal mass is directly connected to the ground or is in contact with outside air at a lower temperature than the desired temperature of the mass.

Even if you simply have a conventional home with south-facing windows without thermal mass, you probably still have some passive solar heating potential (this is often called solar-tempering). To use it to your best advantage, keep windows clean and install window treatments that enhance passive solar heating, reduce nighttime heat loss, and prevent summer overheating.

Indirect Gain (Trombe Walls)

An indirect-gain passive solar home has its thermal storage between the south-facing windows and the living spaces.

Download high-resolution diagram:
JPG (ZIP 49 KB) | EPS (ZIP 469 KB)

Using a Trombe wall is the most common indirect-gain approach. The wall consists of an 8–16 inch-thick masonry wall on the south side of a house. A single or double layer of glass is mounted about 1 inch or less in front of the wall's surface. Solar heat is absorbed by the wall's dark-colored outside surface and stored in the wall's mass, where it radiates into the living space.

The Trombe wall distributes or releases heat into the home over a period of several hours. Solar heat migrates through the wall, reaching its rear surface in the late afternoon or early evening. When the indoor temperature falls below that of the wall's surface, heat begins to radiate and transfer into the room. For example, heat travels through a masonry wall at an average rate of 1 hour per inch. Therefore, the heat absorbed on the outside of an 8-inch-thick concrete wall at noon will enter the interior living space around 8 p.m.

Isolated Gain (Sunspaces)

This sunspace incorporates masonry thermal mass to store heat for later release when needed.
Photo credit: Donald Aitken.

The most common isolated-gain passive solar home design is a sunspace. A sunspace—also known as a solar room or solarium—can be built as part of a new home or as an addition to an existing one.

The simplest and most reliable sunspace design is to install vertical windows with no overhead glazing. Sunspaces may experience high heat gain and high heat loss through their abundance of glazing. The temperature variations caused by the heat losses and gains can be moderated by thermal mass and low-emissivity windows. For more information, see sunspace orientation and glazing angles.

The thermal masses that can be used include a masonry floor, a masonry wall bordering the house, or water containers. The distribution of heat to the house can be accomplished through ceiling and floor level vents, windows, doors, or fans. Most homeowners and builders also separate the sunspace from the home with doors and/or windows so that home comfort isn't overly affected by the sunspace's temperature variations. For more information, see sunspace heat distribution and control.

Sunspaces may often be called and look a lot like "greenhouses." However, a greenhouse is designed to grow plants while a sunspace is designed to provide heat and aesthetics to a home. Many elements of a greenhouse design that are optimized for growing plants, such as overhead and sloped glazing, are counterproductive to an efficient sunspace. Moisture-related mold and mildew, insects, and dust inherent to gardening in a greenhouse are not especially compatible with a comfortable and healthy living space. Also, it is difficult to shade sloped glass to avoid overheating, while vertical glass can be shaded by a properly sized overhang.

Passive Solar Home Design for Summer Comfort

It makes little sense to save money on winter heating just to spend it on summer cooling. So in most climates, a passive solar home design must provide summer comfort as well. The solar heat in the summer must be blocked by an overhang or other devices, such as awnings, shutters, and trellises.

Overhangs

The physical dimensions of an overhang are an important element because overheating will occur unless the overhang provides enough shade. Many variables—including latitude, climate, solar radiation transmittance, illuminance levels, and window size and type—need to be considered for properly sizing an overhang in a specific locale. Therefore, it's best to have an experienced solar designer or builder calculate the proper overhang dimensions. For more information, see roof overhangs for shading building elements.

CROATIAN CENTER of RENEWABLE ENERGY SOURCES (CCRES)

HCOIE PASIVNA KUĆA

HRVATSKI CENTAR OBNOVLJIVIH IZVORA ENERGIJE

Što je pasivna kuća?

Pasivna kuća je danas vrhunski standard energetski efikasne gradnje. Jedna od ključnih značajki pasivnih objekata je korištenje raspoložive energije, tj. osnovni princip pasivnog objekta je minimiziranje gubitaka topline korištenjem prirodne ventilacije, solarne topline i učinkovite izolacije. Unutar objekta se održava ugodna klima bez mehaničkih sustava grijanja i hlađenja; kuća sama sebe grije i hladi i zbog toga je „pasivna“. Standardi smanjenja potrošnje energije zahtjevaju promjene u pristupu izgradnji, dizajnu i konstrukciji. Ove promjene ne moraju nužno značiti da će se troškovi izgradnje objekta višestruko povećati. Troškovi nisu prekomjerni sve dok pažljivo razmišljamo o orijenaciji i dizajnu kuće. Svi dizajneri pasivnih objekata preporučuju orijentaciju kuće prema jugu, što manje vanjskih vrata, jednu stranu krova okrenutu prema jugu zbog kolektora, gradnju prizemnica... U odnosu na konvencionalno izgrađene objekte iste površine, pasivna kuća može sačuvati i do nevjerojatnih 90% više energije. Stoga, smanjeni troškovi energije, mogu u vrlo kratkom vremenu isplatiti malo skuplju gradnju (prema procjenama, gradnje pasivne kuće je oko 15% skuplja nego gradnja konvencionalnog objekta iste površine) i objekti su na duže vremenske periode mnogo isplativiji nego „obični“.Više informacija na http://solarserdar.blogspot.com.

Pasivna kuća je kuća koja troši maksimalno 15 kWh/m2god. energije za grijanje. Takve se kuće zovu i ''jednolitarske kuće''. Prema jednostavnom izračunu proizlazi da bi takva kuća na grijanje trošila otprilike 1,5 lit/m2god. lož ulja, 1,5 m3/m2god. prirodnog plina ili 3 kg/m2god. drvenih peleta. Ovdje je bitno za naglasiti da pasivne kuće nemaju više potrebe za konvencionalnim sustavom grijanja, nego potrebu za toplinom namiruju preko sofisticiranog sustava ventilacije sa rekuperacijom i dizalicom topline. Osnovne razlike između niskoenergetske i pasivne kuće su:

- vrlo debela izolacija oplošja kuće

- kontrolirana ventilacija sa rekuperacijom i mogućnošću dogrijavanja

- prozori sa 3-slojnim staklom punjenim plinom

- nepostojanje konvencionalnog sustava grijanja zbog vrlo niskih toplinskih gubitaka

Prvu pasivnu kuću dizajnirali su Bo Adamson i Wolfgang Feist i ona je sagrađena 1991. u Darmstadtu, u Njemačkoj, pod nadzorom njemačkog ministarstva zaštite okoliša. Dr. Feist je 1996., u Darmstadtu, osnovao Insitut za pasivne kuće (Passivhaus Institute) kako bi promicao gradnju ovakve vrste objekata. Otad je, širom svijeta, izgrađeno više od 15 000 pasivnih kuća. Najviše ih postoji u Njemačkoj i skandinavskim zemljama. U Americi je prva pasivna kuća izgrađena 2003., dizajnirala ju je njemačka dizajnerica Katrin Klingenberg.U cijeloj Europi, postoji različite vrste poticaja za investitore koji se odluče na gradnju pasivnih objekata. Njemačkim građanima je, npr., isplata kredita za gradnju takvih objekata osigurana i pojedine savezne države potiču gradnju pasivnih objekata dodatnim olakšicama, dok Austrija dodjeljuje poticaje i do 30 000 eur za gradnju pasivnih objekata. U Hrvatskoj još uvijek ne postoje takvi poticaji za gradnju pasivnih kuća i objekata, ali pojedini gradovi i županije daju komunalne olakšice korisnicima pasivnih objekata. Nadamo se da će i Republika Hrvatska svojim građanima uskoro omogućiti, barem minimalne, poticaje za gradnju pasivnih domova i poslovnih objekata i time se približiti europskim zemljama koje već odavno na takav način vode brigu o svojem okolišu i građanima.

Kako funkcionira pasivna kuća?
Omotač pasivne kuća minimizira gubitke toplinske energije hermetičnim zidovima, naprednim vratima i prozorima, te ventilacijskim sustavom koji sprečava nepotrebne gubitke topline. Optimizira solarnu toplinu i kombinira je s toplinom proizvedenom unutar kuće (od strane stanara ili električnih uređaja). Pasivne kuće su dizajnirane da funkcioniraju bez „pravog“, mehaničkog, sustava grijanja (nema peći i kotlova) i hlađenja.
Obnovljivi izvori energije mogu biti korišteni da se dođe do stupnja nulte potrošnje energije ili čak do toga da je kuća u mogućnosti proizvesti više energije nego što troši.
Cijeli se koncept pasivne kuće temelji na tome da koristi obnovljive izvore energije, te da smanji količinu energije potrebnu za zagrijevanje i hlađanje objekta i gubitke energije koji nastaju uslijed nedovoljno dobro izvedene izolacije na objektima. Ukoliko bi se ovaj princip prihvatio kao najbolji mogući (što zasad vjerojatno i jest) i ako bi se radilo na njegovu promicanju i daljnjem usavršavanju, zasigurno bi pasivna gradnja postala, pored toga što je ekološki najprihvatljivija, i mnogo pristupačnija i dostupnija i onima koji si dosad nisu mogli priuštiti takve domove.

Godišnja potrošnja energije u pasivnim kućama:
90 kWh/m2
Godišnja potrošnja energije u novogradnji:
150 kWh/m2
Godišnja potrošnja energije u starim zgradama:
250 kWh/m2

HRVATSKI CENTAR OBNOVLJIVIH IZVORA ENERGIJE ( HCOIE )