EKO ZADAR DVA d.o.o.

 

 

U organizaciji Hrvatskog Centra Obnovljivih Izvora Energije (HCOIE) nastavljeno je predstavljanje hrvatskih visokotehnoloških tvrtki i poduzetnika na europskim i svjetskim portalima kojima je zajednički predznak energetika, obnovljivi izvori energije i očuvanje okoliša.
 „Želim naglasiti da će hrvatske tvrtke i poduzetnici ovdje biti promovirane ne samo da bi prodavali svoje proizvode nego i da bi svoje znanje razvoja informacijskih i energetskih tehnologija podijelile s sličnim svjetskim tvrtkama, poduzetnicima iz razvijenih nacija kojima se Republika Hrvatska prilagođava i politički i gospodarski. Nadam se da će naše prezentacije hrvatskih tvrtki i poduzetnika dovesti do suradnje između država, kompanija i poduzetnika do razine koja nije samo prijateljstvo nego i partnerstvo", istaknuo je Željko Serdar , predsjednik Hrvatskog Centra Obnovljivih Izvora Energije.

 

EKO ZADAR DVA d.o.o.

 

Tvrtka EKO ZADAR DVA d.o.o. na čelu s mr.sc. Vladimirom Matjačićem, dipl.oec. u prvoj je  fazi izgradnje vjetroelektrane radnog naziva ZD4.

 

 

Uz cestu Benkovac-Karin Donji, na sjeverno-istočnoj strani u kršu Bukovice, u tijeku je prva faza izgradnje vjetroelektrane radnog naziva ZD4 u vlasništvu privatne tvrtke Eko Zadar Dva d.o.o. Benkovac.
Za mjesec-dva započet će s komercijalnim radom prve četiri vjetroturbine snage 9,2 megawatta (MW), a na jesen i još šest vjetroturbina snage 18 MW.

Divovska konstrukcija

- Ulaganje je 360 milijuna kuna, za prvu fazu 120, a za drugu 240 milijuna kuna. Od toga su 30 posto vlastita sredstva, a 70 posto krediti Hrvatske banke za obnovu i razvitak (HBOR) te Zagrebačke banke (ZABA), kazao je Vladimir Matjačić, direktor Eko Zadar Dva d.o.o., predsjednik Nadzornog odbora i suvlasnik Heplasta iz Preloga u Međimurju, tvrtke koja proizvodi polietilenske i polipropilenske cijevi.
Ukupna snaga tih vjetroelektrana iznosi 27,2 MW, a proizvodnja će biti oko 90 milijuna kilovatsati (kWh) ili 25 tisuća MW godišnje, što je dovoljno za opskrbu preko 20 tisuća domaćinstava "zelenom energijom". Vjetroelektrane će u usporedbi s proizvodnjom električne energije pomoću kamenog ugljena i plina smanjiti emisiju štetnih tvari u atmosferu za oko 60.000 tona CO2 godišnje.

Divovska konstrukcija vjetroturbine je teška preko 130 tona. Rotor ima masu 62 tone, a gondola oko 80 tona. Promjer rotora agregata iznosi 108 metara, a na visinu od 90 metara podiže ga 500-tonska dizalica Zagrebtransa.

Koncesija 20 godina

- Investitori su domaći dok je stupove i vjetroagregate isporučio te ih montira Siemens Hrvatska. Od ukupne investicije od 360.000 milijuna kuna u Hrvatskoj ostaje preko 50 posto, prvenstveno u kupnji potrebitog materijala, gradnje komunalne infrastrukture te troškove izvođača radova i ishođenja potrebne dokumentacije.

Prihod od prve četiri vjetroturbine je oko 2,5 milijuna eura godišnje. Kada se cjelokupnoj investiciji dodaju troškovi rada, održavanja, administracije, osiguranja te ostali čimbenici potrebni za rad vjetroelektrane, realan povrat uloženog novca je oko 10 godina.
Iskorištavanje energije vjetra najbrže je rastući segment proizvodnje energije iz obnovljivih izvora.
- Koncesija je 20 godina dok će shodno ugovoru proizvedenu električnu energiju po definiranoj cijeni Hrvatski operator tržišta energije (HROTE) otkupljivati 12 godina. Preostale godine su po sadašnjim propisima tržišna utakmica.
Osim 400 MW trenutno na listi, Hrvatska u sljedećih sedam godina treba izgraditi dodatnih 800 MW vjetroelektrana. Riječ je o dijelu obveze da Hrvatska do 2020. godine 20 posto svoje električne energije proizvede iz obnovljivih izvora.

 

EKO ZADAR DVA d.o.o. 

Knezova Šubića Bribirskih 15/B, Benkovac  

Registrirane djelatnosti:

* -Savjetovanje u energetici* -Projektiranje energetskih i industrijskih postrojenja i objekata* -Kupnja i prodaja robe* -Poslovanje nekretninama* -Proizvodnja električne energije* -Trgovanje, posredovanje i zastupanje na tržištu energije

 

 

LISTA PROJEKATA VJETROELEKTRANA ZA PRIKLJUČENJE NA ELEKTROENERGETSKU MREŽU

 

http://www.hep.hr/ops/usluge/sustav/VE_u_pogonu_i_sa_sklopljenim_UOP_om_08_2012.pdf

Velika nam je čast i zadovoljstvo bilo predstaviti Vam tvrtku EKO ZADAR DVA d.o.o.

Sigurnost i pouzdanost, kvaliteta usluge, iskustvo i poslovna strategija u osmišljavanju i realizaciji sustava glavne su prednosti tvrtke 

EKO ZADAR DVA d.o.o.

 

Željko Serdar

Hrvatski Centar Obnovljivih Izvora Energije (HCOIE)

Solarna elektrana Kukuljanovo

 

Tvrtka Adria Sol iz Kukuljanova, nedaleko Rijeke, izgradila je na krovu pogona za preradu soli u Industrijskoj zoni Kukuljanovo do sada najveću solarnu elektranu u Hrvatskoj, ukupne snage 283 kWp.

Objekt na čijem krovu se nalazi ovaj fotonaponski sustav u vlasništvu je grupe Ma.Co.T. s kojom je Adria Sol vlasnički povezana.

MA.CO.T. je započeo s radom 1992 godine, te se tijekom posljednih 15-ak godina profilirao u tvrtku koju poznaju i prepoznaju kao jednoga od glavnih dobavljača soli u Republici Hrvatskoj te u susjednim zemljama.
Sjedište tvrtke je u Industrijskoj zoni Kukuljanovo u zaleđu Rijeke u neposrednoj blizini luka Rijeka i Bakar, autoceste Rijeka Zagreb te čvorišta prema Splitu. Krajem 2005. otvoren je naš nov distribucijski centar u čijem sklopu je i skladište soli zatvorenog tipa površine 3.000 m2.

Karakteristike Solarne elektrane Kukuljanovo:

 Ukupna investicija prelazi 500 tisuća eura, a povrat investicije očekuje se nakon 6 godina. Svu proizvedenu električnu energiju elektrana predaje u elektroenergetsku mrežu. Očekivana godišnja proizvodnja iznosi više od 300 tisuća kWh, što bi, primjerice, bilo dovoljno za opskrbu oko 100 kućanstava električnom energijom.

Osim ovog projekta Adria Sol instalirala je još veću solarnu elektranu (315 kWp) u Gospodarskoj zoni Čaporice, nedaleko Trilja, također na krovu u vlasništvu grupe Ma.Co.T. te se uskoro očekuje puštanje u rad, odnosno priključak na elektroenergetsku mrežu. Za gradnju Solarne elektrane Čaporice korištena je ista tehnologija i oprema kao i za Solarnu elektranu Kukuljanovo. Administrativna procedura potrebna za realizaciju ovih projekata trajala je skoro godinu dana.

Nadalje, Adria Sol planira i skori završetak nekoliko manjih solarnih elektrana na krovovima obiteljskih kuća.

Tehničke karakteristike Solarne elektrane Kukuljanovo:
 
Fotonaponski sustav ukupne snage: 282,94 kWp
Očekivana godišnja proizvodnja: oko 300.000 kWh
Prinos prema mikrolokaciji elektrane: 1080 kWh/kWp
Solarni paneli: Day4Energy 235 W, polikristalni, 1204 komada
Izmjenjivači: Fronius CL 60kW, 4 komada
Smanjena emisija CO2: oko 150 tona/god.
Krovna površina koju elektrana zauzima:  2000 m2

 Iz tvrtke napominju da je administrativna procedura potrebna za realizaciju ovih projekata trajala skoro godinu dana, te dodaju kako bi bilo korisno za hrvatsko gospodarstvo da se administrativna procedura ubrza te da traje maksimalno par mjeseci, kao što je slučaj u EU. Iz Adria Sol-a najavljuju i skori završetak nekoliko manjih solarnih elektrana na krovovima obiteljskih kuća, prenosi Hina.

Hrvatski Centar Obnovljivih Izvora Energije (HCOIE)

3,8 MW HCOIE

HRVATSKI CENTAR OBNOVLJIVIH IZVORA ENERGIJE

PROJEKT 3,8 MW
Zadarska županija potvrdila je kako je ovo projekt od posebnog interesa, a Ministarsto je izdalo svu potrebnu dokumentaciju.

Elektranu snage 3,8 MW gradit će tvrtka Jadran lux. Vrijednost projekta procjenjena ja otprilike 15 milijuna eura.
JADRAN LUX d.o.o.
Jurja Barakovića 4
23000 Zadar
023/311488


U Hrvatskoj zasad postoji tek pet malih fotonaponskih elektrana čija je snaga 62 kW. Kako se ovo područje energetike zadnjih godina bez prestanka razvija, i Hrvati su, izgleda, svatili koliko je važno. Tome je doprinijelo i uvođenje državnih poticaja. Svim investitorima država jamči 12-godišnji otkup proizvedene struje po dosta višim cijenama od uobičajenih. Hrvatska do 2020. treba proizvoditi 20 posto iz obnovljivih izvora energije. Nacionalna energetska strategija predviđa da će dotad ukupna snaga proizvodnje iz obnovljivih izvora biti 1545 MW.

Ministarstvo je dosad odobrilo 87 od 220 prijavljenih projekata iskorištavanja sunčeve energije. Među 87 odobrenih projekata nalaze se i četiri projekta gradnje solarnih elektrana ukupne snage 170 MW.Više informacija na http://solarserdar.blogspot.com.

Igor Raguzin iz Ministarstva gospodarstva kaže:

- Tome će, uz zagarantirane subvencionirane otkupne cijene električne energije i stalni razboj sve efikasnijih tehnologija koje povećavaju isplativost takvih ulaganja, pridonijeti i poticanje investitora iz državnog proračuna, iz Fonda za zaštitu okoliša i energetsku efikasnost, regionalnih agencija i drugih izvora.

Očekuje se da će se ove godine u Hrvatskoj prodati i dvostruko više fotonaponskih sustava nego što je to bio slučaj dosada.

Među europskim zemljama Njemačka je apsolutni rekorder u uporabi fotonaponskih sustava, a u stopu je slijedi i Češka.

Prva velika elektrana na sunčevu energiju u Hrvatskoj mogla bi, kako doznajemo od Darka Horvata, ravnatelja Uprave za energetiku u Ministarstvu gospodarstva, rada i poduzetništva, početi raditi možda već ove godine kod Povljane na južnom dijelu otoka Paga.

Prema njegovim riječima, to je najperspektivniji takav projekt gradnje velike solarne elektrane, jer je ta lokacija kod Povljane već ugrađena u prostorne planove, a Zadarska županija im je potvrdila da je to projekt od njihova posebnog interesa. Ministarstvo je investitorima već izdalo svu potrebnu dokumentaciju potrebnu za ishođenje građevinske dozvole. Osim toga, u tam projektu dobro surađuju sva nadležna ministarstva i lokalne zajednice. Riječ je o elektrani snage 3,8 megavata koju planira graditi tvrtka Jadran lux. Kako stručnjaci ulaganja u takve objekte procjenjuju na tri do četiri milijuna eura po megavatu, očekuje se da će u njenu gradnju trebati investirati između 11 i nešto više od 15 milijuna eura. Zasad je, inače, u Hrvatskoj provedeno samo manjih pet fotonaponskih projekata ukupne snage 62 kilovata, ali u svijetu se ta grana energetike snažno razvija zadnjih godina. U tome prednjači Njemačka, ali se jako puno investira i u Češkoj gdje već radi 12.000 fotonaponskih sustava, a ove će godine, prema njihovim planovima, proraditi još 5000. »Takav ubrzan razvoj investicija u korištenje sunčeve energije omogućilo je uvođenje relativno visoke zajamčene otkupne cijene za struju proizvedenu iz tih sustava, a postupno je padala i cijena njihove gradnje«, objašnjava Tomaš Kuhta iz češkog veleposlanstva u Hrvatskoj.Više informacija na http://solarserdar.blogspot.com.

To je investitorima omogućavalo veliku dobit i povrat ulaganja već za tri do četiri godine. No, češki elektroenergetski sustav zbog tehničkih razloga nije mogao podnijeti toliko solarnih elektrana, pa su morali zaustaviti njihovo tako brzo širenje. »Zato je Češka uvela porez na dobit kod takvih projekata od 20 posto, što je povrat ulaganja produljilo na 11 do 12 godina i smanjilo atraktivnost takvih investicija«, kaže Kuhta. I u Hrvatskoj je interes za ulaganje u obnovljive izvore energije znatno porastao nakon uvođenja državnih poticaja, koji svim investitorima prvih 12 godina omogućavaju zajamčeni otkup sve proizvedene struje po dosta višim cijenama od redovnih. Novac za to skuplja se iz naknade od pola lipe po potrošenom kilovatsatu, koju uz račune za struju plaćaju svi potrošači. Hrvatska, naime, želi do 2020. godine 20 posto energije u bruto neposrednoj potrošnji proizvoditi iz obnovljivih izvora energije, a po nacionalnoj energetskoj strategiji do tada bi trebali imati obnovljive izvore ukupne snage 1545 megavata. Ministarstvu gospodarstva je dosad prijavljeno 220 projekata za korištenje sunčeve energije, od čega su dosad odobrili 87.

Među njima su i četiri projekta gradnje solarnih elektrana ukupne snage 170 megavata, kažu u Ministarstvu. Veće korištenje solarne energije, kao i ostalih obnovljivih izvora, za što Hrvatska po tvrdnjama stručnjaka ima velike potencijale, olakšat će najavljeno pojednostavljivanje dosta kompliciranih administrativnih procedura za dobivanje potrebnih suglasnosti i dozvola, značajno povećanje kvota, a do kraja godine trebao bi biti donesen i zakon o obnovljivim izvorima energije. »Tome će, uza zajamčene subvencionirane otkupne cijene struje i stalni razvoj sve efikasnijih tehnologija koje povećavaju isplativost takvih ulaganja, pridonjeti i poticanje investitora iz državnog proračuna, iz Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, regionalnih agencija i drugih izvora«, napominje Igor Raguzin iz Ministarstva gospodarstva. Zato nije ni čudo da se očekuje snažan rast investicija u obnovljive izvore energije u Hrvatskoj, a Horvat očekuje da će već ove godine proraditi možda i dvostruko više takvih proizvodnih kapaciteta nego ukupno do sada.

Koliko je velik interes za ulaganje u fotonaponske sustave, kao i ostale obnovljive izvore energije, pokazao je i golem interes za seminar »Mogućnosti primjene obnovljivih izvora energije - fotonaponski sustavi«, koji je u Ministarstvu gospodarstva, rada i poduzetništva organizirala tvrtka Energetika marketing, izdavač specijaliziranog časopisa za energetiku - Ege. Naime, na seminaru se okupilo više stotina stručnjaka te sadašnjih i zainteresiranih investitora iz Hrvatske, ali i inozemstva. O tome su govorili vodeći znanstvenici i stručnjaci s nekoliko visokoškolskih ustanova i instituta, nadležnih državnih tijela i stručnih udruga, a predstavljeni su i najuspješniji primjeri iz prakse, kao i koristi od takvih ulaganja. Tako je Ljubomir Majdanžić, predsjednik Hrvatske stručne udruge za sunčevu energiju, istaknuo da bi samo veće korištenje sunčeve energije za proizvodnju električne i toplinske energije moglo u idućih sedam-osam godina otvoriti oko 6000 radnih mjesta, dok je Igor Raguzin iz Ministarstva kazao da bi prema okvirnim procjenama obnovljivi izvori energije do 2020. u cijelom gospodarstvu mogli otvoriti čak 60.000 do 80.000 radnih mjesta.Više informacija na http://solarserdar.blogspot.com.


HRVATSKI CENTAR OBNOVLJIVIH IZVORA ENERGIJE ( HCOIE )