HRVATSKI CENTAR OBNOVLJIVIH IZVORA ENERGIJE
predstavlja Vam
Projekt
CCRES AQUAPONICS
Posljednje je desetljeće akvakultura najbrže rastući sektor proizvodnje
hrane, već je sad svaka treća riba koja se nađe na tanjuru uzgojena ,
manji su troškovi ulaganja, a veći je prinos ribe i morskih vrsta.
Uskoro bi zbog ekspanzije čovječanstva, zbog kojeg se svakodnevno izlovljava sve više i više ribe za prehranu, moglo doći i do nestašice te prehrambene namirnice, ali isto tako i zbog sustavnog zagađenja mora kemijskim spojevima koji također uništavaju riblju populaciju u prirodi. Zbog toga su mnoge zemlje morale preći na kontrolirani uzgoj u kojem je veći postotak preživljavanja ribe, bolja iskoristivost hrane te brži napredak ribe, te su razvile akvakulturu, uzgoj organizama u vodenoj sredini pod kontroliranim uvjetima.
Uskoro bi zbog ekspanzije čovječanstva, zbog kojeg se svakodnevno izlovljava sve više i više ribe za prehranu, moglo doći i do nestašice te prehrambene namirnice, ali isto tako i zbog sustavnog zagađenja mora kemijskim spojevima koji također uništavaju riblju populaciju u prirodi. Zbog toga su mnoge zemlje morale preći na kontrolirani uzgoj u kojem je veći postotak preživljavanja ribe, bolja iskoristivost hrane te brži napredak ribe, te su razvile akvakulturu, uzgoj organizama u vodenoj sredini pod kontroliranim uvjetima.
Posljednje je desetljeće akvakultura najbrže rastući sektor proizvodnje hrane. Naime, smatra se kako će već za desetak godina više od polovice prehrambenih proizvoda iz mora biti uzgojeno, a prema nekim podacima, već je sad svaka treća riba koja se nađe na tanjuru uzgojena. Naime, u akvakulturi su manji troškovi ulaganja, a veći prinos ribe i morskih vrsta.
U primjeni akvakulture poseban je svjetski ugled stekao Izrael, koji je uz veliku nestašicu vode upravo u pustinjskim područjima napravio velike uzgojne bazene. Izraelska se akvakultura intenzivno razvija te danas obuhvaća uzgoj različitih slatkovodnih i morskih vrsta.
Jedna od specifičnosti izraelske primjene akvakulture su tzv. recirkulacijski sustavi, odnosno sustavi uzgoja akvatičnih organizama u recirkulacijskom protoku vode s minimalnim izmjenama i gubicima vode. Posebno praktična metoda u područjima udaljenim od izvora vode, osobito pustinjskim predjelima. Svaka se kap vode, naime, maksimalno iskoristi.
U Hrvatskoj akvakulturu najvećim dijelom čini uzgoj toplovodnih i hladnovodnih vrsta poput šarana i pastrve u kontinentalnim dijelovima zemlje te uzgoj orade, brancina i školjkaša u marikulturi. Hrvatska je izuzetno bogata vodenim resursima, ali zbog nedostatka tehnologije i slabe zainteresiranosti nije razvila veću proizvodnju. Naročito bi se u Hrvatskoj moglo poraditi na povećanju uzgajališta pastrve prema načelu dobre filtracije vode na farmama, čime bi se povećala i produktivnost rijeka. Isto tako zbog sve većeg zagađenja morskog ekosustava za očekivati je u skoroj budućnosti da će i Hrvatska marikultura morati iskoristiti tehnike recirkulacijskih sustava kako bismo umanjili štetne učinke kaveznog uzgoja i prekomjeran izlov ribe te tako očuvali prirodne ljepote našeg mora i biološku raznolikost.
Hrvatski Centar Obnovljivih Izvora Energije
otišao je i korak dalje kroz
projekt
CCRES AQUAPONIC.
Svo uzgojeno povrće Projekta CCRES AQUAPONICS u sezoni 2011/2012
karitativno je podjeljeno slabostojećim hrvatskim obiteljima.
CCRES AQUAPONICS je nastao u ljeto 2011.godine spajanjem tehnike recirkulacijskih sustava uzgoja riba i klasičnog hydroponicsa.
Hydroponics je uzgoj biljaka kod kojeg se korjen biljke nalazi u vodi u kojoj su otopljene hranjive tvari i potrebni elementi za njen rast i dozrijevanje.Jedina mana hydroponicsu je ta da se u vodu ubacuju kemijske tvari potrebne za rast biljke.
Ribe koje su korištene u Projektu CCRES AQUAPONICS u sezoni 2011/2012 su
japanski KOI šarani, koje smatramo najboljima za proizvodnju.
U CCRES AQUAPONICS-u intenzivna aquakultura integrirana je s intenzivnim stakleničkih hydroponic sustavom uzgoja povrća. Organske biljne sorte se uzgajaju u plitkim posudama kroz koje cirkulira voda iz bazena s ribama prepuna organskim hranjivim dodacima, koje ispušta riba, koji služe za rast biljaka bez kemijskih dodataka .
Sve vrste salate, crveni i bijeli luk, bosiljak, paprika i krastavci mogu se uzgajati u sustavu.Ovakav
uzgoj je idealan za obiteljsku proizvodnju gdje se na nekoliko
četvornih metara može postići neovisnost od velikih proizvođača i
trgovačkih lanaca koji serviraju hranu proizvedenu tisućama kilometara
od krajnjeg kupca. Recirkulacijskim protokom voda koja se vraća u bazen s ribama u potpunosti je čista i idealna za nesmetan rast ribljih vrsta.
Svo uzgojeno povrće Projekta CCRES AQUAPONICS u sezoni 2011/2012
karitativno je podjeljeno slabostojećim hrvatskim obiteljima.
Prednosti su:
- neovisnost
- proizvodnja je moguća tijekom cijele godine;
- površina za uzgoj je maksimalno iskorištena;
- nema plodoreda;
- stupanj automatizacije je visok;
- biljkama se dodaju organska hranjiva koja su joj potrebna za rast i razvoj u pojedinoj fazi proizvodnje;
- prinosi su znatno veći od uzgoja u tlu, kao i razdoblje plodonošenja;
- potrošnja vode, hranjivih tvari i sredstava za zaštitu bilja svedena je na minimum;
- smanjeno je onečišćenje okoliša;
- smanjena je pojava bolesti i štetnika;
- proizvodnja je moguća na površinama gdje nije moguć uzgoj u tlu zbog primjerice velike onečišćenosti, zaslanjenosti, kiselosti tla i sl. ;
- manje ljudskog rada pri obradi, kultivaciji, dezinfekciji i sl.
- nusprodukt su ribe koje se uzgajaju do konzumne veličine.
Svo uzgojeno povrće Projekta CCRES AQUAPONICS u sezoni 2011/2012
karitativno je podjeljeno slabostojećim hrvatskim obiteljima.
Ovo su bile kratke crtice o projektu CCRES AQUAPONICS, namjenjene isključivo kao informacija.Mišljenja smo da bi ovaj projekt mogao biti pozdravljen od ljudi kojima je dosta plaćanja visokih cijena svih vrsta salata i ribe.Samo pokretanje i proizvodnja idealna su kao hobi za uzgoj u dvorištu iza kuće, garaži, podrumu ili malom plasteniku.
Svo uzgojeno povrće Projekta CCRES AQUAPONICS u sezoni 2011/2012
karitativno je podjeljeno slabostojećim hrvatskim obiteljima.
Naravno da bi ovakav uzgoj mogao proći i u intezivnoj proizvodnji.
Na površini od 1 ha moguće je proizvesti otprilike 30 000 biljaka rajčice sa prinosom od oko 400 t/ha, da ne govorim o uzgoju salata koje bi se "brale" svakih 20-tak dana ,što predstavlja puno veći prinos u odnosu na uzgoj u tlu na otvorenoj površini. Ovakva proizvodnja predstavlja najintenzivni oblik poljoprivrede, koji sa svojim brojnim prednostima može u potpunosti ispuniti zahtjeve potrošača za kvalitetnim proizvodom, te proizvođaču osigurati dobar posao.
Svo uzgojeno povrće Projekta CCRES AQUAPONICS u sezoni 2011/2012
karitativno je podjeljeno slabostojećim hrvatskim obiteljima.
Za sve dodatne informacije slobodno nas kontaktirajte.
HRVATSKI CENTAR OBNOVLJIVIH IZVORA ENERGIJE (HCOIE)
Nema komentara:
Objavi komentar