Jadranska ulaganja d.o.o. i dalje su spremna u tri škvera uložiti 183 milijuna eura i u ukupnim troškovima restrukturiranja uložiti 40 posto vlastitih sredstava. U upitniku su istakli kako ostaju pri istoj ulagačkoj strukturi koju su naveli u programu restrukturiranja. Od države, kao ni od bilo koga drugog ne traže poticaje koji nisu dopušteni u EU. Računaju na potpore koje EU daje za sektor istraživanja, inovacija i razvoja, tzv. horizontalne potpore.
Jadranska ulaganja d.o.o. u vlasništvu obitelji Končar, ne odustaju od privatizacije triju brodogradilišta - 3. maja, Brodotrogira i Kraljevice, a u dobivenom upitniku koji se odnosi na strukturu ulaganja koji im je ovog tjedna poslala nova državna administracija vide pozitivan korak naprijed u nastavku privatizacijskog postupka koji je počeo još prije dvadesetak mjeseci.
Tržište jednostavno ne možemo krojiti prema našim željama nego mu se moramo prilagođavati i pratiti trendove. Koliko su velika hrvatska brodogradilišta troma i neefikasna svjedoči podatak da nijedno koje je danas u teškoćama i u postupku privatizacije, unazad jedanaest godina nije završilo niti jednu godinu s pozitivnim poslovanjem. To upućuje na zaključak da je hrvatska brodogradnje kroničan bolesnik koji zahtijeva određenu terapiju.U Njemačkoj i Danskoj je primjerice upravo orijentacija na gradnju u sektoru alternativne energije pokrenula gospodarski razvoj i rezultirala osjetnim zapošljavanjem.Koliko su i dalje neki dijelovi ispregovaranih obveza prema EU nejasni i nedorečeni, svjedoči i Končarov zahtjev za pojašnjenjem koji je uputio Ruđeru Friganoviću. Pojašnjenje se odnosi na citat iz Izvješća o ispunjavanju obveza iz poglavlja 8. od 1. srpnja 2011. u kojem stoji: Hrvatskim zakonodavstvom je utvrđeno da brodogradilišta svoju djelatnost gradnje brodova obavljaju na pomorskom dobru, odnosno nekretninama u vlasništvu države, a tijekom pregovora (sukladno dogovoru sa službama Komisije), utvrđeno je kako koncesijska naknada za korištenje pomorskog dobra u svrhu gospodarskog korištenja luke posebne namjene (brodogradilišta) treba biti uvećana. Službe Komisije su, naime zaključile kako prije nije utvrđena koncesijska naknada utemeljena na tržišnim osnovama te je stoga u suprotnosti s odgovarajućim pravilima EU-a. U veljači 2011. Vlada RH je s upravama svih brodogradilišta u teškoćama sklopila dodatke ugovorima o koncesiji pomorskog dobra koji sadrže novi iznos koncesijske naknade za uporabu pomorskog dobra, utemeljenu na tržišnim osnovama.
Tko može ući i razmrsiti sve te ugovore, veze, koncesije, i još k tome u Hrvatskoj, gdje sudski sporovi nadžive strane u samom procesu?! Projekt pučinskih vjetroelektrana koje bi se mogle graditi i na hrvatskom Jadranu za svaku je pohvalu. Na sjeveru Njemačke i još nekih drugih europskih gradova instalirane su moćne vjetroturbine za što su njihovi stručnjaci osmislili i proizveli potrebnu tehnologiju.Zato nam je nužna kvalitetna i kontinuirana suradnja sa hrvatskim znanstvenicima i stručnjacima od kojih smo već jako mnogo mogli i trebali načiti,ali nismo. Od stručnjaka i znanstvenika okrećemo glavu, radije medijske stupce punimo protestima kojekakvih zelenih i sveprisutnih udruženja za spas hrvatske ovakve kakva je sad, hrvatske prošlih stoljeća dok Europa i svijet idu naprijed.
Već vidimo dušebrižnike na gumenjacima nekoliko milja od obale zajapurene i željne svojih pet medijskih minuta.Mišljenja smo da treba hitno krenuti u spašavanje nacionalne brodogradnje. Hrvatska brodogradnja je strateški dio nacionalnog gospodarstva koji može već u ovoj godini postati jedan od pokretača izlaska iz krize i višegodišnje recesije te tako pridonijeti konkurentnosti nacionalnog gospodarstva.
Stara poslovica kaže: "Dajte dite materi", u ovom slučaju ljudima, stručnjacima koji žele raditi.
Hrvatski Centar Obnovljivih Izvora Energije (HCOIE)
Nema komentara:
Objavi komentar