Online version
|
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
Prikazani su postovi s oznakom vjetroelektrana. Prikaži sve postove
Prikazani su postovi s oznakom vjetroelektrana. Prikaži sve postove
utorak, 9. srpnja 2013.
EWEA OFFSHORE 2013
subota, 18. svibnja 2013.
Vjetroelektrana Ponikve kod Stona

Otvorena vjetroelektrana Ponikve kod Stona
Nakon prethodne dvije na šibenskom
području, na poluotoku Pelješcu danas je svečano otvorena i treća
hrvatska vjetroelektrana njemačke tvrtke WPD iz Bremena, prva uopće na
jugu Hrvatske.
Godišnja proizvodnja njezinih 16 vjetroagregata može zadovoljiti
potrebe 26 tisuća kućanstava. Uloženih 46 milijuna eura, a s pripremnim
radovima još desetak više, za njemačku tvrtku WPD najveće je dosadašnje
ulaganje u inozemstvu.
Više od 12 godina trebalo je od početka zamisli o vjetroelektrani do
njezine realizacije. No već danas izražena je bojazan da bi se nešto
slično moglo događati i ubuduće. Naime, za izgradnju svoje četvrte
vjetrolektrane u Hrvatskoj njemačka tvrtka čeka još samo odluku Vlade.
Stoga su i pomalo neobične riječi izgovorene na svečanosti.
Za razliku od dosadašnjih projekata, na ovom svečanom otvorenju
nema predstavnika Vlade. Nadam se da to nije znak odbijanja potpore
obnovljivim izvorima energije, točnije energiji vjetra. Stoga bih rekao,
draga Vlado, molim vas da omogućite ostvarenje našeg idućeg projekta
Katun kod Šestanovca, poručio je na otvorenju Andreas Chollet, voditelj projekta WPD Europa.
Da bi u Hrvatskoj trebala postojati povoljnija klima za ulagače, naglašava i njemački veleposlanik u Hrvatskoj. Trebaju
se osjećati dobrodošlima, trebaju imati potporu hrvatske vlade. Ne
traže oni neke posebne uvjete. Jednostavno se žele otvoreno natjecati s
hrvatskim tvrtkama, naglasio je veleposlanik Hans Peter Annen.
Oni koji su godinama gurali projekt pelješke vjetrolektrane glavnu
zapreku vide u beskrajnom administriranju. Kažu, ništa ne ide
jednostavno, svuda je priča komplicirana, na svim instancijama.
Ako se pitate zbog čega onda Nijemci ustraju na Hrvatskoj, otkrili su
- nigdje u svijetu nisu naišli na toliko stabilne uvjete vjetra,
praktički istovjetne iz godine u godinu. Opet nas priroda spašava.
Župan Nikola Dobroslavić i načelnik Općine Ston Vedran Antunica u
pratnji voditelja projekta i direktora tvrtke WPD Milana Antonijevića i
Željka Samardžića obišli su 345 milijuna kuna vrijedan projekt
vjetroelektrane Ponikve. |
Naime, Antonijević i Samardžić izvijestili su župana o tijeku investicije WPD-a u vjetroelektranu koja na brdu iznad Ponikava ima 16 stupova i snagu 34 MW (megavata). Župan je i ovom prilikom Antonijeviću i Samardžiću čestitao na projektu vjetroelektrane Ponikve te je istaknuo kako je riječ o jednom od najvećih ulaganja u Županiju. Također, župan je kazao kako je ovaj projekt primjer drugim ulagačima da je moguće ostvariti ovoliko vrijedne i složene projekte te da se svi problemi na koje se naiđe u realizaciji, uz suradnju lokalne vlasti i investitora, mogu nadvladati. Inače, WPD u planu ima i projekt gradnje druge vjetroelektrane na području Županije i to na predjelu Bile ploče pored Orebića. Hrvatski Centar Obnovljivih Izvora Energije (HCOIE) |
srijeda, 15. kolovoza 2012.
Expansion of wind energy in America
Croatian Center of Renewable Energy Sources (CCRES)
and
|
|||||||||||||||||
|
|||||||||||||||||
|
srijeda, 22. veljače 2012.
Projekt pučinskih vjetroelektrana
Jadranska ulaganja d.o.o. i dalje su spremna u tri škvera uložiti 183 milijuna eura i u ukupnim troškovima restrukturiranja uložiti 40 posto vlastitih sredstava. U upitniku su istakli kako ostaju pri istoj ulagačkoj strukturi koju su naveli u programu restrukturiranja. Od države, kao ni od bilo koga drugog ne traže poticaje koji nisu dopušteni u EU. Računaju na potpore koje EU daje za sektor istraživanja, inovacija i razvoja, tzv. horizontalne potpore.
Jadranska ulaganja d.o.o. u vlasništvu obitelji Končar, ne odustaju od privatizacije triju brodogradilišta - 3. maja, Brodotrogira i Kraljevice, a u dobivenom upitniku koji se odnosi na strukturu ulaganja koji im je ovog tjedna poslala nova državna administracija vide pozitivan korak naprijed u nastavku privatizacijskog postupka koji je počeo još prije dvadesetak mjeseci.
Tržište jednostavno ne možemo krojiti prema našim željama nego mu se moramo prilagođavati i pratiti trendove. Koliko su velika hrvatska brodogradilišta troma i neefikasna svjedoči podatak da nijedno koje je danas u teškoćama i u postupku privatizacije, unazad jedanaest godina nije završilo niti jednu godinu s pozitivnim poslovanjem. To upućuje na zaključak da je hrvatska brodogradnje kroničan bolesnik koji zahtijeva određenu terapiju.U Njemačkoj i Danskoj je primjerice upravo orijentacija na gradnju u sektoru alternativne energije pokrenula gospodarski razvoj i rezultirala osjetnim zapošljavanjem.Koliko su i dalje neki dijelovi ispregovaranih obveza prema EU nejasni i nedorečeni, svjedoči i Končarov zahtjev za pojašnjenjem koji je uputio Ruđeru Friganoviću. Pojašnjenje se odnosi na citat iz Izvješća o ispunjavanju obveza iz poglavlja 8. od 1. srpnja 2011. u kojem stoji: Hrvatskim zakonodavstvom je utvrđeno da brodogradilišta svoju djelatnost gradnje brodova obavljaju na pomorskom dobru, odnosno nekretninama u vlasništvu države, a tijekom pregovora (sukladno dogovoru sa službama Komisije), utvrđeno je kako koncesijska naknada za korištenje pomorskog dobra u svrhu gospodarskog korištenja luke posebne namjene (brodogradilišta) treba biti uvećana. Službe Komisije su, naime zaključile kako prije nije utvrđena koncesijska naknada utemeljena na tržišnim osnovama te je stoga u suprotnosti s odgovarajućim pravilima EU-a. U veljači 2011. Vlada RH je s upravama svih brodogradilišta u teškoćama sklopila dodatke ugovorima o koncesiji pomorskog dobra koji sadrže novi iznos koncesijske naknade za uporabu pomorskog dobra, utemeljenu na tržišnim osnovama.
Tko može ući i razmrsiti sve te ugovore, veze, koncesije, i još k tome u Hrvatskoj, gdje sudski sporovi nadžive strane u samom procesu?! Projekt pučinskih vjetroelektrana koje bi se mogle graditi i na hrvatskom Jadranu za svaku je pohvalu. Na sjeveru Njemačke i još nekih drugih europskih gradova instalirane su moćne vjetroturbine za što su njihovi stručnjaci osmislili i proizveli potrebnu tehnologiju.Zato nam je nužna kvalitetna i kontinuirana suradnja sa hrvatskim znanstvenicima i stručnjacima od kojih smo već jako mnogo mogli i trebali načiti,ali nismo. Od stručnjaka i znanstvenika okrećemo glavu, radije medijske stupce punimo protestima kojekakvih zelenih i sveprisutnih udruženja za spas hrvatske ovakve kakva je sad, hrvatske prošlih stoljeća dok Europa i svijet idu naprijed.
Već vidimo dušebrižnike na gumenjacima nekoliko milja od obale zajapurene i željne svojih pet medijskih minuta.Mišljenja smo da treba hitno krenuti u spašavanje nacionalne brodogradnje. Hrvatska brodogradnja je strateški dio nacionalnog gospodarstva koji može već u ovoj godini postati jedan od pokretača izlaska iz krize i višegodišnje recesije te tako pridonijeti konkurentnosti nacionalnog gospodarstva.
Stara poslovica kaže: "Dajte dite materi", u ovom slučaju ljudima, stručnjacima koji žele raditi.
Hrvatski Centar Obnovljivih Izvora Energije (HCOIE)
Pretplati se na:
Postovi (Atom)